Struja skuplja od prosjeka EU-a: HUP objavio preporuke za rasterećenje gospodarstva

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na stabilizaciju energijske komponente cijene, i to kroz jačanje dugoročnog ugovaranja, razvoj sustava pohrane energije i fleksibilnosti te poticanje upravljanja potrošnjom.

Ena Piglić
Ena Piglić

1 Ožujak 2026 I 08:37

Struja skuplja od prosjeka EU-a: HUP objavio preporuke za rasterećenje gospodarstva
Foto: IstraIN

Hrvatska poduzeća plaćaju oko 18 posto višu cijenu električne energije od prosjeka Europske unije, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u
najnovijem analitičkom prilogu HUP Fokus tjedna.

Poslodavci ističu kako takva razlika izravno utječe na konkurentnost domaće industrije te predlažu niz mjera za smanjenje troškova, bez narušavanja tržišnog formiranja cijena.

U HUP-u smatraju da je moguće smanjiti jedinični trošak električne energije za industriju kombinacijom horizontalnih rasterećenja i ciljanih potpora za energetski intenzivne sektore. Pritom naglašavaju da mjere moraju biti vremenski ograničene i usklađene s pravilima Europske unije o državnim potporama.

Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na stabilizaciju energijske komponente cijene, i to kroz jačanje dugoročnog ugovaranja, razvoj
sustava pohrane energije i fleksibilnosti te poticanje upravljanja potrošnjom. Cilj je smanjiti izloženost volatilnosti tržišta i najskupljim satima potrošnje.

Poslodavci predlažu i rasterećenje gospodarstva optimizacijom mrežarina i reguliranih naknada, uz nastavak ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu.

Kao konkretne mjere navode uvođenje posebnih tarifnih kategorija ili umanjenja za velike i stabilne potrošače, pravedniju raspodjelu troškova modernizacije sustava te uspostavu transparentnog i predvidivog regulatornog okvira.

Među prijedlozima je i ciljano korištenje fiskalnih i parafiskalnih instrumenata – poput PDV-a, trošarina i OIE naknade – radi smanjenja ukupnog računa za električnu energiju. HUP se zalaže i za zadržavanje te produljenje industrijskih umanjenja OIE naknade, uključujući razdoblje nakon 2027. godine, prema jasnim kriterijima energetskog intenziteta i međunarodne izloženosti.

Poseban naglasak stavlja se na stvaranje uvjeta za uvođenje raspoloživih shema kompenzacije za energetski intenzivne sektore, ponajprije kroz mehanizam kompenzacije neizravnih troškova CO₂ u okviru EU ETS-a, odnosno sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. To podrazumijeva pravodobno usklađivanje s izmijenjenim europskim smjernicama o državnim potporama povezanim s tim sustavom.

Konačni cilj, poručuju iz HUP-a, jest postići nižu i predvidljiviju cijenu električne energije za poduzetnike, uz ciljane kompenzacijske mjere za energetski intenzivne sektore. Time bi se, ističu, osigurala dugoročna konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ubrzala ulaganja u energetsku tranziciju.