Skriveni turizam raste: Nekomercijalni smještaj i dalje snažan, Istra među vodećima

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj i dalje drži značajan udio turističkog prometa, ali uz zanimljive promjene u navikama gostiju.

Tijekom 2025. godine ostvareno je 459 tisuća dolazaka i čak 10,6 milijuna noćenja u nekomercijalnim objektima. Iako je broj dolazaka blago pao za 1,6 posto, noćenja su ostala stabilna uz minimalan rast od 0,1 posto.

Takav odnos sugerira ono što se već duže nazire – gosti dolaze rjeđe, ali ostaju duže.

Upravo to potvrđuje i podatak da je prosječan boravak iznosio čak 23 noćenja. Domaći gosti pritom ostaju znatno dulje, u prosjeku 42,3 noćenja, dok strani turisti ostvaruju prosječnih 17,9 noćenja.

Strani gosti dominiraju s više od 60 posto ukupnih noćenja, a među njima i dalje prednjače Slovenci. Oni čine gotovo trećinu svih dolazaka stranih turista i više od 43 posto njihovih noćenja, što jasno potvrđuje dugogodišnju povezanost slovenskih gostiju s hrvatskim obalnim destinacijama – osobito kroz vlasništvo ili korištenje nekretnina.

Odmah iza njih slijede gosti iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Austrije, Češke i Mađarske, a upravo tih nekoliko tržišta čini više od 85 posto ukupnih noćenja stranih turista u ovom segmentu.

Geografski gledano, uvjerljivo prednjači Zadarska županija s čak 4 milijuna noćenja, odnosno 38,1 posto ukupnog prometa. Ključ tog rezultata leži prije svega u velikom broju vikendica i apartmana za osobnu upotrebu, posebno na području Vira, koji je već godinama sinonim za nekomercijalni boravak.

Foto: IstraIN

Slijede Primorsko-goranska županija s 2,6 milijuna noćenja te Istarska županija s 1,5 milijuna noćenja, što Istru i u ovom segmentu potvrđuje kao jednu od najvažnijih turističkih regija.

Zanimljivo je i da najveći broj noćenja ostvaruju stariji turisti – oni stariji od 65 godina, koji čine više od petine ukupnog prometa. Riječ je o skupini koja očito preferira dulje i mirnije boravke, često upravo u vlastitim ili obiteljskim objektima.

Nekomercijalni smještaj tako ostaje svojevrsni “tihi gigant” hrvatskog turizma – manje vidljiv u službenim brojkama prihoda, ali iznimno važan za ukupnu sliku boravka gostiju, osobito u regijama poput Istre gdje tradicija obiteljskog smještaja i vlasništva nekretnina ima duboke korijene.