Hrvatsko gospodarstvo u 2026. godini zadržat će stabilan rast, ali uz izražen rizik od inflacije koja bi, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), mogla dosegnuti oko 5 posto.
Istaknuto je to prilikom predstavljanja gospodarskih prognoza i preporuka, u kojima se analiziraju i globalni izazovi, uključujući posljedice sukoba na Bliskom istoku.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorio je kako, unatoč rastu investicija, dolazi do pada profitabilnosti poduzeća. Kao jedan od ključnih problema naveo je i nepovoljne trendove na tržištu rada.
„Inflacija je u našem osnovnom scenariju procijenjena na 5 posto. U Hrvatskoj trenutno raste zaposlenost u javnom sektoru za 3 posto, dok u privatnom sektoru, posebno u prerađivačkoj industriji, bilježimo pad zaposlenosti od 3 posto. Dodatno, gubi se konkurentnost zbog administrativnog određivanja politike plaća, prvenstveno kroz masu plaća iz državnog proračuna“, istaknuo je Stojić.
Dodao je kako su uvjeti financiranja i dalje povoljni te da će 2026. biti rekordna po povlačenju sredstava iz europskih fondova, što zajedno s rastom kreditiranja poduzeća za investicije ulijeva određeni optimizam.
Jačanje investicija, manji porezi i veća samodostatnost ključ su rasta
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber predstavila je ključne preporuke za povećanje produktivnosti. Među njima su jačanje privatnih investicija, smanjenje poreznog opterećenja rada, izmjene zakona o javnoj nabavi i poticanju ulaganja te razvoj digitalne i umjetno-inteligentne infrastrukture.
„Jačanje konkurentnosti i produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje, u uvjetima geopolitičke nestabilnosti, pitanje je nacionalne sigurnosti. Potrebno je povećati samodostatnost u proizvodnji hrane te prilagoditi zakonodavni okvir kako bi se zaštitili stvarni proizvođači“, naglasila je Weber.
Osvrnula se i na strukturu zaposlenosti, istaknuvši kako više od 30 posto radnika u Hrvatskoj radi u javnom sektoru, dok razlika između prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru doseže rekordnih 600 eura.
Inflaciju potiču i subvencije, a turizam zaostaje za konkurencijom
Kada je riječ o državnim subvencijama, Stojić upozorava na potrebu njihove bolje usmjerenosti
„Rasipanje socijalne pomoći kroz razne fiskalne transfere, uključujući i one kojima pomoć nije potrebna, dodatno potiče inflaciju. Pomoć treba postojati, ali mora biti selektivna i usmjerena onima kojima je zaista potrebna“, poručio je.
Weber je kritizirala i aktualnu politiku ograničavanja cijena energenata, istaknuvši kako subvencionirane cijene trenutno vrijede za sve građane, bez obzira na njihov socijalni status.
„Takav model nije održiv jer uključuje i one koji nisu socijalno ugroženi. Potrebno je redefinirati sustav kako bi bio pravedniji i učinkovitiji“, rekla je.
Neizostavna tema bila je i turistička sezona. HUP upozorava na nedostatak hotelskih kapaciteta te činjenicu da strani gosti u Hrvatskoj troše dva do tri puta manje nego u drugim mediteranskim zemljama, što predstavlja dodatni izazov za sektor turizma.
Iz HUP-a zaključuju kako Hrvatska ima stabilne temelje za rast, ali će ključ daljnjeg razvoja biti povećanje produktivnosti, jačanje konkurentnosti i pametnije usmjeravanje javnih politika.