Drastičan skok cijena u Hrvatskoj: Inflacija skočila na gotovo šest posto!
Građani su u travnju najviše osjetili rast cijena prijevoza, energenata i stanovanja. Prema podacima DZS-a, inflacija u Hrvatskoj dosegnula je 5,8 posto na godišnjoj razini, dok su troškovi energije skočili za čak 17,7 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava, a građani su rast cijena u travnju najviše osjetili na troškovima prijevoza i stanovanja.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju 2026. bile su u prosjeku više za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su u odnosu na ožujak porasle za dodatnih 1,6 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 3,9 posto. Najveći pritisak na kućne budžete stvaraju stanovanje i energija, koji su poskupjeli čak 12,2 posto, te prijevoz s rastom cijena od 8,2 posto.
Inflacija u Hrvatskoj na početku 2026. godine ostaje povišena, a potrošačke cijene u siječnju su na godišnjoj razini porasle za 3,4 posto, ponajviše zbog snažnog rasta troškova stanovanja, energije i usluga.
13:53Prije 222 d24.02.2026
Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u skupini prijevoza, gdje su cijene porasle za čak 13,1 posto. Gotovo jednako snažno rasli su i troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koji su viši za 12,1 posto. Upravo su te dvije kategorije dale najveći doprinos ukupnoj inflaciji.
Znatno skuplji nego lani postali su i alkoholna pića te duhan, čije su cijene porasle za 7,6 posto, dok su restorani i usluge smještaja skuplji za 6,2 posto. Rast cijena nastavljen je i u zdravstvu, rekreaciji, kulturi te financijskim i komunikacijskim uslugama.
Hrana i bezalkoholna pića, iako i dalje rastu sporije nego proteklih godina, u prosjeku su skuplji za 2,8 posto. S druge strane, pad cijena zabilježen je u kategoriji odjeće i obuće, gdje su cijene niže za 3,1 posto, kao i u obrazovanju, koje je pojeftinilo za 1,7 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa, energija je ponovno bila glavni pokretač inflacije, s godišnjim rastom cijena od čak 17,7 posto. Usluge su skuplje za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan porasli za 3,5 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije blago pojeftinili, za 0,6 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 13,5 posto, dok su stanovanje i energenti skuplji 10,8 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Cijene su u kolovozu bile 4,1 posto više nego lani, a najveći udar bilježi energija koja je poskupjela čak 17,4 posto.
12:09Prije 33 d01.09.2026
Na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu na ožujak, najveći rast cijena ponovno je zabilježen kod energije, za pet posto. Poskupjeli su i industrijski proizvodi bez energije te usluge, dok su cijene hrane, pića i duhana ostale na istoj razini.
Podaci harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među državama Europske unije, pokazuju da je godišnja inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila 5,4 posto, dok su cijene na mjesečnoj razini porasle za 1,4 posto.
Najmlađi Rovinjci na poseban su način podsjetili svoje mame koliko je važno brinuti o vlastitom zdravlju, prevenciji i redovitim preventivnim pregledima.
Danas se obilježava Svjetski dan učitelja, dan posvećen profesiji bez koje nema obrazovanja ni razvoja društva. U hrvatskim osnovnim školama radi više od 37 tisuća učitelja, a veliku većinu čine žene.
Sufinanciranje se odnosi na uklanjanje azbestnih krovnih pokrova s obiteljskih kuća, pomoćnih i gospodarskih objekata, višestambenih zgrada te objekata u kojima je sjedište pravne osobe, pod uvjetom da se nalaze na području Grada Vodnjan.
Najnoviji državni pregled tržišta nekretnina pokazuje da je u Puli tijekom 2025. evidentirano 4.679 ugovora o najmu. Među velikim hrvatskim gradovima više ih je zabilježeno samo u Rijeci, 5.062. Iza Pule su Split s 4.555 i Zadar s 3.375 ugovora.
Farmaceutska proizvodnja čini značajan dio hrvatske industrije, a sektor zapošljava više od šest tisuća ljudi. Podaci Ekonomskog instituta otkrivaju i da proizvodnja ne raste uvijek jednako snažno kao prihodi vodećih kompanija.
Daleko najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, čije su cijene porasle čak 20,5 posto. Usluge su skuplje 7,6 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle 0,2 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 1,4 posto.
Ministarstvo je stoga pozvalo gradove i općine da u suradnji s poljoprivrednim i komunalnim redarima intenziviraju pronalaženje zapuštenih vinograda te u okviru svojih ovlasti što prije poduzmu potrebne mjere.
U Europskoj uniji je tijekom 2024. godine osnovano 3,5 milijuna novih poduzeća, dok ih je 3,1 milijun ugašeno. Novi Eurostatovi podaci pokazuju da se poslovna scena brzo mijenja, ali i da samo dio tvrtki uspijeva snažnije rasti.