Rata kredita za stan u Istri odnosi gotovo polovicu prosječne plaće!
Kupnja stana za mnoge građane postaje sve nedostižnija, a Istra je među županijama s najmanje priuštivim nekretninama. Prema novoj analizi, rata kredita za stan od 60 kvadrata odnosi čak 49,2 posto prosječne plaće.
Nepriuštive cijene nekretnina u Hrvatskoj stalna su tema rasprave, a novi izračun pokazuje kako bi kupac s prosječnom neto plaćom za kredit stana od 60 kvadrata mjesečno izdvajao 664 eura, odnosno 42,8 posto plaće.
Razlike među županijama pritom su vrlo velike, a platforma EstateIQ ističe da kupci zbog cijena sve češće pomiču granice potrage.
Hrvatska narodna banka ograničila je iznos kredita na najviše 90 posto vrijednosti nekretnine, dok mjesečna otplata u pravilu ne smije prelaziti 45 posto primanja.
20:28Prije 14 d07.11.2026
Analiza se temelji na prosječnim neto plaćama po županijama iz drugog tromjesečja 2026. i prosječnim cijenama stanova prodanih u 2025. iz Pregleda tržišta nekretnina Ministarstva prostornog uređenja i Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Što se rata tiče, ona je izračunata za stan od 60 kvadrata (medijalna veličina prodanog stana u Hrvatskoj), uz prosječnu kamatu od 2,91 posto, 10 posto učešća i rok otplate od 25 godina.
Vukovarsko-srijemska najpriuštivija, Splitsko-dalmatinska stoji najgore
Prema takvoj analizi, najdostupnija županija u odnosu na prosječnu plaću je Vukovarsko-srijemska, gdje bi rata iznosila 284 eura ili 20,2 posto prosječne plaće.
Slijede Požeško-slavonska (20,4 posto) i Sisačko-moslavačka županija (21,8 posto), a na drugom kraju ljestvice je Splitsko-dalmatinska.
Prosječan stan od 60 kvadrata ondje, prema tom izračunu, stoji oko 203.000 eura, a rata od 858 eura uzima 57,4 posto prosječne plaće.
Grad Zagreb s 1.784 eura ima najvišu prosječnu plaću u zemlji, ali tek je 16. od 21 županije po priuštivosti, s obzirom na to da rata od 742 eura ondje uzima 41,6 posto plaće.
Regionalne razlike vrlo su vidljive i očekivane; u pet obalnih županija rata za prosječan stan prelazi 45 posto plaće, što je granica koju je HNB postavio za ukupne mjesečne rate dužnika.
S druge strane, u Top 5 najpriuštivijih uglavnom su slavonske i kontinentalne županije, gdje se udio rate u plaći na 25 godina kreće od 20 do 25 posto.
Kupci zbog cijene pomiču granice
Razlike u cijenama po geografskom ključu svakako se odražavaju i na ponašanje kupaca.
S platforme EstateIQ, koja agencijama olakšava upravljanje nekretninama, napominju da je pomicanje granica u traženju stanova uobičajena praksa.
Primjer iz Zagreba i okolice to dobro ilustrira: “Tipičan razgovor izgleda ovako: par u siječnju traži trosobni stan u Trnju, a u svibnju gleda dvosobni u Velikoj Gorici”, objašnjavaju stručnjaci. “Iz perspektive agencije tako izgleda priuštivost. Kupac ne nestaje, nego pomiče granice.”
S obzirom na stanje tržišta, detaljna potraga na različitim lokacijama pokazuje se kao razuman pristup za mnoge. Podaci idu u prilog tome; primjerice, prosječan stan od 60 kvadrata u Zagrebačkoj županiji, kojoj pripada Velika Gorica, stoji oko 52.000 eura manje nego u Gradu Zagrebu.
Kupcu s prosječnom zagrebačkom plaćom to potencijalno donosi i značajan pad mjesečne rate kredita.
Niže cijene u pojedinim županijama pritom imaju i drugu stranu. Podaci pokazuju da se u tri najdostupnije županije prodaju pretežno stariji stanovi; polovica prodanih stanova ondje ima 45 ili više godina. Tko u tim županijama traži novogradnju, platit će i više nego što to prosjek pokazuje.
Sveukupno, na razini cijele Hrvatske, prosječan stan od 60 kvadrata stoji 8,4 prosječne godišnje neto plaće, a kupac će jednom godišnjom neto plaćom moći platiti 7,1 m2 prosječnog stana.
U isto vrijeme, rast plaća ne ide u korak s rastom cijena nekretnina, što još smanjuje priuštivost. Slični problemi vidljivi su i diljem Europe, zbog čega se ovih dana održavaju prosvjedi i štrajkovi.
Kupnja stana za mnoge građane postaje sve nedostižnija, a Istra je među županijama s najmanje priuštivim nekretninama. Prema novoj analizi, rata kredita za stan od 60 kvadrata odnosi čak 49,2 posto prosječne plaće.
Europljani su tijekom 2025. godine ostvarili čak 1,2 milijarde turističkih putovanja s najmanje jednim noćenjem, a najčešće su na odredište stizali automobilom.
Umaška policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 47-godišnjakom koji je krajem listopada pokušao zamijeniti austrijsku vozačku dozvolu za hrvatsku. Međutim, provjerom i vještačenjem utvrđeno je da je predani dokument krivotvoren, zbog čega protiv muškarca slijedi kaznena prijava.
Udruga „Martišnjak z Muštaci” proslavila je deset godina rada retro partyjem u rovinjskoj Palestri. Predsjednik dr. Predrag Mamontov osvrnuo se na promjene koje su Muštaci potaknuli i otkrio što bi volio ostvariti u godinama pred njima.
Nakon još jedne sušne godine, u Istri bi uskoro trebala početi gradnja sustava javnog navodnjavanja Petrovija 1 na području Umaga. Projektom će se navodnjavati više od 250 hektara poljoprivrednih površina, a Istarska županija očekuje da će postupak javne nabave završiti do kraja godine.
Grad Rovinj nastoji stvoriti povoljnije uvjete za razvoj lokalnog gospodarstva, olakšati poduzetnicima ulaganja i modernizaciju poslovanja te potaknuti konkurentnost i održivost poduzetničkog sektora na svom području.
Turisti sve kasnije rezerviraju smještaj, sigurnost destinacije postaje sve važnija, a odnos cijene i kvalitete presudan je pri odabiru odmora. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić u Poreču je otkrio koja će tri trenda obilježiti turističku 2027. godinu.
Na svečanoj dodjeli Godišnjih hrvatskih turističkih nagrada u Poreču proglašen je šampion hrvatskog turizma za 2026. godinu, a tu je titulu ponio Zadar, u konkurenciji s Dubrovnikom i Porečom. Brojna priznanja pripala su i istarskim turističkim djelatnicima i kompanijama.