Svjetsko tržište hrane pred novim izazovima: Žitarice i šećer skuplji nego lani

Nakon tri mjeseca rasta, svjetske cijene hrane u svibnju su se stabilizirale, pokazuje najnovije izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u svibnju je iznosio 130,8 bodova, što je za 0,2 posto manje nego u travnju.

Iako ukupni indeks pokazuje stagnaciju, pojedine skupine proizvoda zabilježile su značajne promjene. Najviše je poskupio šećer, čija je cijena porasla za 7,5 posto u odnosu na travanj.

Razlog tome su očekivanja da će veći dio brazilskog uroda šećerne trske biti usmjeren u proizvodnju etanola, ali i bojazan da bi vremenski fenomen El Niño mogao negativno utjecati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu.

Rast cijena nastavile su i žitarice. U odnosu na travanj poskupjele su za 2,6 posto, dok su u usporedbi s prošlom godinom skuplje gotovo pet posto.

Pšenica je pritom poskupjela za 3,4 posto zbog prognoza o slabijim prinosima u vodećim izvoznicima, uključujući Sjedinjene Američke Države. Poskupjeli su i kukuruz te riža, pod utjecajem povećane potražnje, ograničene ponude i viših cijena energije.

Iz FAO-a upozoravaju da su tržišta i dalje osjetljiva na vremenske nepogode, poremećaje u energetskom sektoru i probleme u opskrbnim lancima. Posebno ističu da bi poteškoće na važnim trgovačkim pravcima, poput Hormuškog tjesnaca, mogle otežati opskrbu gnojivima i dodatno povećati troškove proizvodnje hrane.

S druge strane, cijene biljnih ulja prvi su put ove godine pale, i to za 4,6 posto. Pad je ponajviše rezultat slabije potražnje za palminim uljem i neizvjesnosti na tržištu sirove nafte.

Cijene mesa ostale su uglavnom stabilne. Govedina je poskupjela zbog snažnije potražnje iz Kine i Sjedinjenih Država, dok su cijene svinjetine bile pod pritiskom zbog obilne ponude. Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su za 0,5 posto, prvenstveno zbog nižih cijena maslaca.

FAO u zasebnom izvješću procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. pasti za dva posto, na 2,98 milijardi tona, uglavnom zbog očekivanog slabijeg uroda pšenice.

Unatoč tome, globalne zalihe žitarica i dalje bi trebale ostati na visokim razinama, što bi moglo ublažiti veće poremećaje na tržištu hrane u narednom razdoblju.