Hrvatska uvezla čak 13 milijardi eura robe više nego što je izvezla

Hrvatska je u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezla znatno više robe nego što ju je izvezla, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni u petak, 9. listopada.

Prema prvim rezultatima, vrijednost hrvatskog izvoza od siječnja do kolovoza iznosila je 17,8 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza dosegnula 31,2 milijarde eura.

To znači da je Hrvatska u tom razdoblju uvezla robe u vrijednosti 13,3 milijarde eura više nego što ju je izvezla.

Izvoz raste brže od uvoza

Iako je razlika između uvoza i izvoza velika, najnoviji podaci donose i pozitivan pomak.

U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine, vrijednost izvoza porasla je za 9,5 posto, dok je uvoz povećan za 3,9 posto.

Zbog bržeg rasta izvoza vanjskotrgovinski deficit smanjen je u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kada je iznosio približno 13,7 milijardi eura.

Poboljšana je i pokrivenost uvoza izvozom. Prošle je godine iznosila 54,4 posto, dok je u prvih osam mjeseci ove godine dosegnula 57,3 posto.

Drugim riječima, na svakih 100 eura vrijednosti uvezene robe Hrvatska je izvezla robu vrijednu približno 57 eura.

Najviše trgujemo s državama Europske unije

Najveći dio hrvatske robne razmjene odvija se s državama članicama Europske unije.

U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je u članice EU-a izvezla robe vrijedne 12,2 milijarde eura, dok je iz tih zemalja uvezla robe vrijedne 23,8 milijardi eura.

Izvoz u članice EU-a porastao je za 12,5 posto, a uvoz iz tih zemalja za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istodobno je izvoz u države izvan Europske unije dosegnuo 5,7 milijardi eura, uz rast od 3,4 posto, dok je uvoz iz tih država iznosio 7,4 milijarde eura, što je povećanje od 7,9 posto.

Što pokazuju detaljniji podaci za prvih sedam mjeseci?

DZS je uz prve rezultate za osam mjeseci objavio i detaljnije privremene podatke za razdoblje od siječnja do srpnja.

U tom je razdoblju hrvatski izvoz porastao za 9,6 posto, a uvoz za 4,6 posto.

Posebno se ističe rast vrijednosti izvoza u djelatnosti rudarstva i vađenja, kao i povećanje izvoza električne opreme te kemikalija i kemijskih proizvoda.

S druge strane, zabilježen je pad izvoza odjeće, papira te gotovih metalnih proizvoda.

Važno je pritom naglasiti da se navedeni postoci odnose na vrijednost robne razmjene, a ne nužno na količinu izvezene ili uvezene robe.

Velik deficit, ali i određeni pomaci

Najnoviji podaci pokazuju da Hrvatska i dalje znatno više troši na uvoz robe nego što ostvaruje njezinim izvozom.

Ipak, činjenica da izvoz raste brže od uvoza i da se deficit smanjio u odnosu na prošlu godinu predstavlja pozitivan pomak u robnoj razmjeni.

Podaci DZS-a zasad su privremeni, odnosno riječ je o prvim rezultatima koji mogu biti revidirani u sljedećim objavama.