Minimalac raste na 1.130 eura, ali nitko nije zadovoljan: Sindikati razočarani, poslodavci zabrinuti!

Vlada je odlučila da će minimalna bruto plaća od početka iduće godine porasti s dosadašnjih 1.050 na 1.130 eura, što predstavlja povećanje od 7,6 posto.

Ministar rada Alen Ružić istaknuo je da je odluka donesena nakon konzultacija sa socijalnim partnerima i procjene gospodarskih okolnosti.

Prema njegovim riječima, nova minimalna plaća iznosit će 52,24 posto prosječne mjesečne bruto plaće te 60,98 posto medijalne bruto plaće, prema podacima za srpanj ove godine.

Premijer Andrej Plenković smatra da je riječ o uravnoteženom povećanju.

„Smatramo da je ovaj predloženi rast realan. On štiti radnike, posebno one s najnižim plaćama, ali isto tako vodi računa o konkurentnosti i potrebama hrvatskog gospodarstva”, poručio je premijer.

Vlada je najavila i kompenzacijske mjere za poslodavce tijekom prva tri mjeseca 2027. godine.

Sindikati, međutim, smatraju da je povećanje daleko od potrebnog.

Njihov zahtjev bio je da minimalna bruto plaća poraste na 1.250 eura, dok je dugoročniji cilj bio da minimalna neto plaća do 2028. godine dosegne 1.100 eura.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel za Media servis poručio je kako najavljeno povećanje neće značajno poboljšati položaj najslabije plaćenih radnika.

„Nažalost, ovo povećanje od nekakvih 40 eura neto nije ni približno upravo tom našem cilju i ne samo cilju, nego potrebi hrvatskih radnika. S ovim povećanjem radnici koji prime samo minimalnu plaću mogu doista sjesti i plakati, ništa više”, izjavio je Novosel.

Njegova reakcija pokazuje koliko se sindikalna očekivanja razlikuju od Vladine procjene mogućeg povećanja.

Poslodavci upozoravaju na gubitak konkurentnosti

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da je rast minimalne plaće prevelik u odnosu na gospodarske okolnosti.

Glavni ekonomski analitičar HUP-a Hrvoje Stojić istaknuo je da je Vladino povećanje otprilike dvostruko veće od prijedloga poslodavaca te oko tri puta više od trenda rasta kolektivno ugovorenih plaća u europodručju.

Takva dinamika, smatra, dodatno opterećuje cjenovnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

„Pozivamo još jednom da se ozbiljno razmotri podizanje osnovnog osobnog odbitka na razinu porezne osnovice za minimalnu plaću”, poručio je Stojić, pozvavši i na obuzdavanje pritisaka na rast plaća u javnom sektoru.

Povećanje osobnog odbitka traži i udruga Glas poduzetnika, iz koje upozoravaju da teret povećanja životnog standarda ne može ostati isključivo na poslodavcima.

Ekonomist upozorava: Plaće moraju pratiti produktivnost

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Media servis ocijenio je da se povećanjem minimalne plaće nastoji potaknuti poslodavce na rast primanja zaposlenih.

Međutim, upozorava da dio hrvatskog gospodarstva teško može podnijeti dodatno povećanje troškova rada.

„Ja svakako zagovaram da plaće rastu, ali da rastu kako raste produktivnost. Ako ne raste produktivnost, plaće se ne mogu podizati temeljem Vladinih uredbi ili Vladinih dekreta”, rekao je Novotny.

Prema njegovu mišljenju, povećanje plaća koje nije praćeno rastom produktivnosti može posebno ugroziti poslovanje poduzeća s manjom dodanom vrijednošću.

Raste i minimalna studentska satnica

Povećanje minimalne plaće odrazit će se i na studentski rad.

Od 1. siječnja 2027. minimalna studentska satnica iznosit će 7,06 eura neto, odnosno 50 centi više nego ove godine.

To znači da će student koji mjesečno odradi 80 sati prema minimalnoj satnici zaraditi 564,80 eura, odnosno 40 eura više nego dosad.

Ipak, koliko će povećanje stvarno utjecati na studentski standard, ovisit će o broju odrađenih sati i troškovima života.

Vladina odluka tako donosi veća primanja dijelu radnika i studenata, ali istodobno otvara pitanje može li najavljeno povećanje odgovoriti na rast životnih troškova, a da pritom ne stvori dodatne probleme poslodavcima.