RAZGOVOR S RAVNATELJEM LUČKE UPRAVE ROVINJ Može li Rovinj postati 'slučaj Dubrovnik'? DONALD SCHIOZZI 'Profilirali smo se za male, butik kruzere'

Blagodati ljeta ne znače svima isto. Dok jedni uživaju u pritoku turista i zaradi koja paralelno s time dolazi, ima onih koji zagovaraju povlačenje crte uz napomenu da turizam kao takav ne smije ograničavati normalan život zajednice.

Usko vezan za ljetnu sezonu svakako je kruzing, a na sam njegov spomen mnogi će se osvrnuti na Dubrovnik gdje je proteklih godina grad promjenio politiku prihvata tih plovećih hotela ne bi li iole sačuvao bit ovog višestoljetnog grada.

PET LUKA S MEDITERANA MEĐU DESET NAJPROMETNIJIH U SVIJETU

O kruzingu uopće razgovor smo vodili s ravnateljem rovinjske Lučke uprave, Donaldom Schiozzijem koji podsjeća kako je moderni kruzing turizam počeo sredinom 60-ih na Karibima, koji i dalje ostaju vodeće svjetsko tržište.

- U svijetu danas postoji 480 kruzerskih putovanja s kapacitetom od 660 tisuća putnika, a u 2018. ti su brodovi ugostili gotovo 29 milijuna putnika.

Mediteran, kome pripada i Hrvatska, općenito je najintenzivnija turistička regija u svijetu i drži 18 posto svjetskog tržišta u kružnih putovanja. Među deset najprometnijih luka u svijetu, pet ih je s Mediterana, izvjestio je Schiozzi.

Europsko tržište do 2021. godine očekuje najmanje 30 novih kruzera, većina od kojih će imati kapacitete između 3200 i 4900 putnika.

Ipak, kako je rekao Schiozzi, takvi kruizeri nisu interesantni za Rovinj koji se profilirao za manje, ali ekskluzivnije kruzere manjeg i kvalitetnijeg kapaciteta.

„Mi smo se profilirali za jedan avangarndniji kruzing turizam gdje prihvaćamo male butik kruizere, male ili srednje klase, dužine do maksimalno 200 metara, ali s gostima veće platežne moći“, rekao je Schiozzi.

U luku Rovinj godišnje uplovi osamdesetak kruizera, a i ove se godine bilježi lagani porast broja putnika u odnosu na lani, što je očekivana brojka uzimajući u obzir da se svake godine bilježi od 10 do 15 posto povećanje broja kruizing turista.

Sve u svemu, kruzing mora biti planiran, slažu se stručnjaci, u protivnom, bez ikakve strategije grada on, kao stihijski, može nanijeti štetu i biti prepreka održivom razvoju lokacije.

STIHIJSKI RAZVOJ KRUZING TURIZMA STVAR PROŠLOSTI?

Schiozzi elaborira kako kruzing sustav funkcionira. - Kruzeri produžuju sezonu i gradovima koji su uključeni na njihove putanje dovodi veliki broj turista. Stoga se neki hrvatski gradovi nastoje ubaciti na njihove rute i prilagođavaju tim plovećim grdosijama svoje lučke infrastrukture. I gradski oci Dubrovnika, grada koji ponekad s kruzera dnevno primi i po deset tisuća putnika, ističu uglavnom pozitivne strane, ali građani sve više negoduju tvrdeći da turisti svojom masovnošću paraliziraju gradski život i – da premalo troše.

Rezultat je to stihijskog razvoja kruzing turizma kakav se do nedavno njegovao u Hrvatskoj što znači da su njegov razvoj u kvantitativnom i kvalitativnom smislu određivale primarno inozemne brodarske kompanije, a Hrvatska se nastojala prilagoditi njihovim zahtjevima.

Posljednjih nekoliko godina kruzing turizam se u Hrvatskoj sve više razvija te zahtjeva planiranje razvoja kruzing turizma u pozicioniranju destinacija na tržištu.

Prema Master planu turizma za grad Rovinj iz 2010. jedan od strateških ciljeva je produženje sezone s 90 na 180 dana unutar 10 godina, odnosno, podizanje prosječne godišnje iskorištenosti postojećih kapaciteta sa 25% na 55%.

Kruzing turizam, u odnosu na turizam općenito ima manje izražen stupanj sezonalnosti stoga je njegov razvoj od velikog značaja za Hrvatsku jer se dolaskom kruzera produžuje turistička sezona što omogućuje bolju iskorištenost turističkih kapaciteta i u razdoblju izvan turističke sezone.

Uz to, postoji velika mogućnost da će se putnik s brodova na kružnim putovanjima, ukoliko je zadovoljan, opet vratiti na destinaciju, ali kao stacionarni gost, što pridonosi povećanju iskorištenosti smještajnih kapaciteta u gradu, tvrdi Schiozzi.

Da će se Rovinju dogoditi slučaj Dubrovnika gdje se zbog priliva kruzing turista život u gradu paralizira, prema Shiozzijevim riječima- neće. Više je razloga za to. Rovinj se zbog samog kapaciteta luke, ne može mjeriti sa Splitom ili Dubrovnikom. Samim time što u Rovinj dolazi manji broj kruzera i broj gostiju koji s kruzera dolaze u grad je manji.

Da bi se taj trend nastavio, treba voditi računa o optimalnom i pravilnom rasporedu dolaska te težiti produljenju sezone i dolasku brodova izvan glavne turističke sezone, tvrdi Schiozzi.

I dok se vezano za slučaj Dubrovnik moglo čitati kako su kruzing gosti loši gosti jer ne troše već samo rade gužve, a sami kruzeri jedino zagađuju i za sobom ostavljaju smeće koje se za vrijeme putovanja nagomilalo, Schiozzi tvrdi da od kruzing turizma koristi ima šira zajednica.

- Prije no što brod uopće uplovi u vode Rovinja, stiže u peljarsku stanicu gdje se ukrcava peljar koji pomaže oko navigacije što se naplaćuje, kruzer plaća privez i odvez, ali i prolaz teritorijalnim vodama, a spomenimo i kako se naplaćuje i pristojba za upotrebu obale. Nakon vezivanja broda, putnici idu u posjet. Ukoliko se odluče za jednodnevne ture, platit će ih između 20 i 70 eura. Nakon dolaska u Grad, turisti obično plaćaju i turističkog vodiča, ali i razgledanje muzeja i Grada. U Gradu kruzing gosti provedu jedan dan, a u njemu se opredjeljuju za neki od izleta u unutrašnjost ili pak gradske ture koje im nude agencije, rekao je ravnatelj rovinjske Lučke uprave. 

BROJ KRUZING PUTNIKA KOJI STIŽU U ROVINJ RASTE

Prema podacima o prometu u luku Rovinj je ove godine, a do kraja lipnja uplovilo 17 brodova na međunarodnom kružnom putovanju s ukupno 2.554 putnika. U odnosu na 2018. godinu istom razdoblju uplovio je jedan broj brod manje, ali je broj putnika na istima 7% veći u odnosu na prošlu godinu.

Schiozzi ističe i društvene mreže na kojima objavljuju turisti, pa tako i kruzing turisti što je dodatna i, nije suvišno spomenuti, besplatna vrijednost za Grad i Lučku upravu.

FOTO KRUZERI: Lučka uprava Rovinj

Ostavite komentar