SVEČANOM SJEDNICOM U ČAKAVSKOJ KUĆI OBILJEŽEN DAN OPĆINE ŽMINJ

Povodom obilježavanja Dana Općine Žminj i slavljenja njena zaštitnika, svetog Mihovila, u kino sali i ove je godine otvorena izložba kaktusa “Bodljikavi dani”. Posjetitelji će ondje imati imati priliku upoznati izgled autohtonog istarskog dvorišta, konobe, kužine, ognjišta, sobe te svega što je činilo njihov sadržaj.

Izložba ostaje otvorena do 6. listopada, od 10 do 19 sati, a njeno je otvaranje prethodilo održavanju Svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Žminj na kojoj su zaslužnima uručene plaketa, nagrada i grb Općine Žminj.

Okupljene je na samom početku pozdravio, Sanjin Stanić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Žminj. Svečanoj sjednici nazočili su i zamjenica istarskog župana, Giuseppina Rajko te Draženko Janjušević, predstojnik Ureda državne uprave u Istri. 

Dakako, najavažnije obraćanje uvaženim gostima bilo je ono općinskog načelnika, Željka Plavčića, koji se osvrnuo na brojne općinske projekte posebice na one koji se odnose na komunalna i infrastrukturna uređenja.

Priznanja za svoj humanitarni rad dobili su predstavnici dvadesetak mladih Župe sveti Matej Cere.

Nadalje, sukladno javnom pozivu, časnoj Ani Modrušan, odnosno sestri Augusti, uručena je Nagrada Općine Žminj za postignute osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unaprijeđenje obrazovanja i socijalne skrbi na području Općine Žminj.

Plaketa Općine Žminj za 2019. godinu, i to za postignute osobite uspjehe u razvoju sporta Općine Žminj otišla je Petru Benčiću iz žminjskih Karnevali koji je ove godine na 44. izdanju viteške igre Trka na prstenac u Barbanu, koja je starija od Sinjske alke, pomeo konkurenciju pogodivši tri puta u sridu, osvojivši rekordnih 9 punti, čime se upisao u povijest kada je o slavodobitnicima barbanske trke riječ. Na Trci na prstenac sudjeluje već 17 godina. 

Općinsko vijeće Općine Žminj donijelo je odluku da se Grb Općine Žminj za postignute osobite uspjehe u razvoju povijesti, kulture i obrazovanja dodijeli posthumno doktoru znanosti, profesoru Mati Križmanu, filologu, indoeuropeistu i prevoditelju, rođenom u Šivati kraj Žminja 5. listopada 1934.

S tezom Osobna imena na istarskim natpisima iz Rimskog doba doktorirao je 1984. godine. Od 1959. predavao je u Osnovnoj školi u Kanfanaru te u pazinskoj Gimnaziji. U Zagrebu je šezdesetih godina prošlog stoljeća bio arhivist i voditelj Odjela za stariju arhivsku građu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je asistent i docent na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije te predstojnik Katedre za indoeuropsku lingvistiku.

Do umirovljenja 2005. bio je redoviti profesor na Odsjeku za klasičnu filologiju, odnosno predstojnik katedre za grčki jezik i književnost. Etruskologiju i italske jezične starine usavršavao je od 1958. na Sveučilištu u Perugi.

Ostavite komentar