Ovisnost o igrama na sreću postaje sve ozbiljniji društveni problem u Hrvatskoj, a zabrinjavajući trend je da sve češće i maloljetnici posežu za kockanjem.

Kako bi se suzbila ova pojava, u pripremi su strože zakonske odredbe koje bi regulirale tržište igara na sreću i onemogućile maloljetnicima sudjelovanje.

O ovom problemu, njegovom utjecaju na ovisnike i njihovu okolinu, kao i o mogućnostima liječenja, govorio je profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Neven Ricijaš.

Prema njegovim riječima, oko 2 posto populacije u Hrvatskoj zadovoljava kriterije za ovisnost o kockanju.

Iako brojka od 2 posto možda ne zvuči alarmantno, u stvarnosti to znači da između 40 i 50 tisuća hrvatskih građana ima ozbiljan problem s kockanjem.

Uz to, do 10 posto populacije pokazuje određenu razinu problema povezanih s igrama na sreću.

"Osobe koje su ovisne o kocki često provode vrijeme razmišljajući o strategijama, proučavanju koeficijenata i planiranju klađenja, što rezultira padom radne i akademske produktivnosti, financijskim gubicima i konfliktima s okolinom. Malo po malo, dolazimo do osobe koja postaje problematični kockar, odnosno ovisnik", pojasnio je Ricijaš.

Kockanje je posebno izraženo kod muškaraca, no zabrinjavajući trend je sve veća učestalost klađenja među mladima, uključujući maloljetnike. Sportsko klađenje postaje najčešći oblik kockanja kod adolescenata, a psihosocijalne posljedice su mnogobrojne.

"Adolescenti doživljavaju intenzivne ovisničke emocije poput adrenalina i uzbuđenja, a u široj javnosti često se ne prepoznaje koliko je ovo ozbiljan problem sve dok ne postane prekasno", upozorio je Ricijaš. Prema istraživanjima, 10 posto hrvatskih srednjoškolaca pokazuje znakove problematičnog kockanja, što znači da svaki deseti učenik ulazi u tzv. "crveno svjetlo" ovisnosti.

Kockanje nije samo individualni problem – ono negativno utječe i na okolinu ovisnika. Prepoznavanje trenutka kada je potrebna pomoć može biti izazovno, jer je kockanje ponašanje koje se često dugo može skrivati.

"Inozemna istraživanja pokazuju da samo 5 do 10 posto osoba s ozbiljnim problemima kockanja traži pomoć. Većina pokušava sama riješiti problem, često predugo, što dodatno otežava oporavak. Važno je potražiti stručnu pomoć što prije", istaknuo je Ricijaš.

Na političkoj razini, izmjene zakona o igrama na sreću najavljuju se kao odgovor na ovaj sve veći problem. Novi prijedlozi zakona uključuju zabranu sudjelovanja maloljetnika, ograničenja oglašavanja igara na sreću na televiziji, radiju i u tiskanim medijima, kao i uvođenje strožih kontrola.

"Stručnjaci već godinama apeliraju na uvođenje reda u ovoj industriji, no tek sada dolazi do prvih značajnijih promjena. Iako su predložene izmjene hvale vrijedne, to su samo početni koraci.

Bit će potrebno razmišljati o dodatnim mjerama kako bi regulacija bila učinkovita", zaključio je Ricijaš.

Problem ovisnosti o igrama na sreću zahtijeva koordinirani odgovor cijelog društva, a zakonodavne izmjene tek su dio rješenja. Dok društvo čeka na konkretne korake, edukacija i podizanje svijesti o rizicima kockanja ključni su u sprječavanju ovog ozbiljnog problema, posebno među mladima.