Željko Ružić: 'Cijene vrganja u Istri skočile s 10 na 30 eura, to nije normalno!'

Ovogodišnja sezona gljiva u Istri obilježena je izazovima, ponajprije zbog dugotrajne suše i visokih temperatura.

Iako su na nekim lokalitetima gljive počele rasti s prvim rujanskim kišama, prinosi su znatno manji nego prijašnjih godina.

O trenutnoj situaciji, ali i izazovima s kojima se suočavaju gljivari, govorio je Željko Ružić, predsjednik Mikološko-gljivarskog saveza Istre.

“Situacija je zadovoljavajuća s obzirom na ono što smo očekivali. Bilo je vrlo sušno ljeto s visokim temperaturama, a kiše je bilo malo ili nimalo.

No, početkom rujna počele su male kiše, pa su se na nekim lokalitetima u Istri pojavile gljive.

Posebno su zabilježeni vrganji, blagve i džurdane, i to na području Bujštine, Rovinjštine i Labinštine, gdje su prinosi bili zadovoljavajući”, rekao je Ružić.

Edukacija i odgovorno branje gljiva

Ružić ističe važnost educiranja gljivara, osobito onih manje iskusnih, kako bi se izbjegle opasnosti pri berbi gljiva.

“Ako ne poznajete gljive dovoljno, preporučujem da čitate stručnu literaturu ili, još bolje, da idete u šumu s iskusnim beračem koji će vas uputiti u to koje gljive možete brati, a koje su opasne.

Najbolje je učiti od starijih gljivara,” savjetovao je Ružić.

Sigurnost je ključna pa je preporučljivo slijediti nekoliko osnovnih koraka kako biste mogli uživati u berbi bez ikakvih rizika.

1. Edukacija o gljivama: Prije nego krenete u šumu, educirajte se o vrstama gljiva koje rastu u Istri. Postoje mnoge dostupne knjige i lokalni stručnjaci koji vam mogu pomoći prepoznati različite vrste gljiva.
2. Razlika između jesti i sakupljati: Ako niste potpuno sigurni u identifikaciju određene gljive, nemojte je ubrati. Najprije se konzultirajte s iskusnim gljivarima prije nego ih odlučite ubrati ili jesti.
3. Sigurnosni savjeti: Oprez je ključan. Izbjegavajte diranje nepoznatih gljiva rukama, posebno ako nemate odgovarajuće znanje. Koristite noževe i košare za berbu gljiva kako biste izbjegli nepotrebni kontakt s kožom.
4. Mjesta za gljivarenje: Pitanje gdje pronaći gljive često ovisi o mikrolokacijama i vrsti gljiva koju tražite. No, općenito, šumska područja, livade,  često su dobra mjesta za početak. 

Osim edukacije, Ružić je naglasio i važnost korištenja pravih alata.

“Za branje gljiva uvijek preporučujem korištenje košare, nikako plastičnih vrećica.

Gljive treba odmah nakon branja očistiti od zemlje i staviti u košaru, kako bi do doma stigle čiste, a ne pomiješane s lišćem i travom.”, poručio je.

Za branje gljiva na područjima pod upravom Hrvatskih šuma potrebna je dozvola, koju je moguće besplatno pribaviti putem interneta.

“Dozvola vrijedi cijelu godinu i omogućava branje do tri kilograma gljiva dnevno za vlastite potrebe. Ako se gljive pak odlučite brati na privatnim šumama, dozvolu morate zatražiti od vlasnika,” objasnio je Ružić.

Evo nekoliko korisnih savjeta:

1. Nježna berba nožem: Prilikom branja gljiva, koristite oštar nož kako biste ih nježno porezali, umjesto da ih kidate. Kidanjem se može oštetiti micelij - mreža tankih niti koja čini osnovnu strukturu gljive.
2. Pažljivo vađenje: Kada vadite gljivu, nježno je zaokrenite na desno i lijevo te je izvucite van. Ovo sprječava oštećenje korijena i okolnog tla.
3. Čišćenje na licu mjesta: Odmah nakon vađenja, očistite gljivu od zemlje i trave. To možete učiniti na licu mjesta kako biste smanjili unos nepotrebne prljavštine u vašu košaricu.
4. Košarice umjesto vrećica: Umjesto najlonskih vrećica, koristite košarice za berbu. Košarice omogućavaju gljivama da dišu i sprječavaju stvaranje vlažnog okoliša koji može uzrokovati propadanje.
5. Čiste gljive: Postavite gljive u košaricu ali ih najprije očistite od trave i lišća.
6. Očuvanje staništa: Izbjegavajte gaziti po staništima gljiva i ne uništavajte okoliš,'' zaključuje Ružić.

Cijene vrganja – opravdane ili ne?

Jedna od glavnih tema ovogodišnje sezone gljiva je nagli porast cijena vrganja, koji je izazvao brojna pitanja među beračima i kupcima.

“Prošle godine cijena vrganja bila je između 10 i 12 eura po kilogramu, dok ove godine na tržnicama u Rovinju i Puli njihova cijena doseže i do 30 eura. To sigurno nisu normalne cijene,” istaknuo je Ružić.

“Na terenu sam sreo ljude koji su u jednom danu ubrali i po 50 kilograma vrganja. S cijenom od 30 eura po kilogramu, lako je izračunati kolika je to zarada u samo jednom danu,” rekao je.

Iako nije protiv prodaje gljiva, Ružić apelira na odgovorno ponašanje.

“Kulinarstvo i turizam trebaju vrganje, ali ne na ovakav način. Posebno bih naglasio da ne bi smjeli stavljati slike velikih količina gljiva na društvene mreže, jer to izaziva negativne reakcije i može potaknuti nesavjesnu berbu.”

Očuvanje prirode i bogatstvo istarskih gljiva

Istra je dom za više od 2000 različitih vrsta gljiva, ali Ružić upozorava da nije svaka gljiva za branje.

“Svaka gljiva ima svoju ulogu u ekosustavu, ako niste sigurni, ostavite gljivu na miru. Gljive doprinose očuvanju ravnoteže u prirodi i njihovo nekontrolirano branje može ozbiljno ugroziti šumske ekosustave,” zaključio je za IstraIN Željko Ružić.

Ostavite komentar