Na pulskom Sveučilištu održana međunarodna znanstvena konferencija 'Jezik, prijevod i međukulturna komunikacija'

U četvrtak, 17. listopada u 9 sati svečano je otvorena 2. Međunarodna znanstvena konferencija "Jezik, prijevod i međukulturna komunikacija" - Jezik, prijevod i međukulturna komunikacija (unipu.hr), koja je trajala do 19. listopada u prostorima Coworking centra Pula. Organizatorica konferencije je dr. sc. Irena Mikulaco, voditeljica Katedre za strane jezike Filozofskog fakulteta u Puli. Konferencija je organizirana u okviru institucijskoga projekta Irene Mikulaco „Jezik prava i poslovna komunikacija“.

Skup su pozdravili uvaženi uzvanici i partneri. U ime Istarske županije obratio se pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, g. Vladimir Torbica, istaknuo je da je važnost „teme skupa koje su bitne za Istru, a to su njegovanje višejezičnosti i multikulturalnosti“.

Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije, dr. sc. Irena Mikulaco zahvalila je svima na na podršci i pomoći u organizaciji konferencije - Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Filozofskom fakultetu, parterskim sveučilištima: Baltičkoj međunarodnoj akademiji iz Rige u Latviji i Sveučilištu Svetih Ćirila i Metoda iz Trnave u Slovačkoj. Zahvalila se Hrvatskom društvu nastavnika ruskoga jezika i književnosti i medijima na medijskoj podršci te sponzorima: Istarskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Pule, Arheološkom muzeju Istre, Svijetu biljaka d.o.o. te istarskim vinarima (Vinarijama: Coronica, Dobravac, Kabola, Kalavojna, Kozlović, Matošević, Matošević, Old School Distillery, Pilato, Prodan).

Posebnu zahvalu uputila je svim autorima, izlagačima i svima koji su svojim znanjem, entuzijazmom i zalaganjem doprinijeli da konferencija bude uspješna. Konferencija je uspješno provedena u hibridnom obliku (uživo i online), paralelno u dvije dvorane, u 16 sekcija s usmenim izlaganjima, bile su upriličene tri prezentacije knjiga i časopisa Tabula te su sudionici imali priliku za umrežavanje i druženje.

Većina sudionika sudjelovala je uživo, okupila je 110 sudionika iz Europe, Australije, Kanade, SAD-a, Južne Amerike i Azije. Najviše je sudjelovalo europskih slavista iz Poljske, Slovačke, Bugarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali sudionici su bili i iz Turske, Brazila, Irske, Italije te dosta sudionika s hrvatskih sveučilišta i iz hrvatskih gradova (Zagreb, Zadar, Varaždin, Split, Rijeka, Gospić, Bjelovar, Hvar...).

Cilj konferencije bio je predstaviti teorijska i primijenjena istraživanja iz glavnih tematskih područja konferencije, a to su jezik, prijevod, književnost i metodika učenja stranih jezika. Službeni jezici konferencije su svi slavenski jezici i engleski jezik. Izlaganja su se održala na hrvatskom, ruskom, engleskom i ukrajinskom jeziku te je prije početka konferencije objavljena i Knjiga sažetaka u e-izdanju. Organizacijski odbor je dao priliku i studentima da izlažu svoje radove i istraživanja te da se uključe u rad konferencije.

Među sudionicima su bili dekani, urednici časopisa u bazi SCOPUS, profesori koji predaju na prestižnim svjetskim sveučilištima. Konferencija je protekla na visokom znanstvenom nivou, sudionici su ostvarili kontakte i potaknuta je daljnja međunarodna suradnja, razrada novih znanstvenih projekata i stvorena su nova prijateljstva, a Sveučilište Jurja Dobrile i Filozofski fakultet u Puli pokazali su se kao odlični domaćini.

Osim službenog dijela programa i rada u tematskim sekcijama za sudionike je bio organiziran i popratni kulturni program. Na kraju prvog dana konferencije za sudionike je bilo organizirano druženje i domjenak, a na kraju drugog dana konferencije zahvaljujući Turističkoj zajednici Grada Pule i Arheološkom muzeju, sudionici konferencije su posjetili Arenu i naučili o povijesti Pule i njezinim znamenitostima.

Trećega dana konferencije organizatori su organizirali za sudionike neformalno druženje na izletu po Istri. Oduševljeni sudionici uživali su u ljepotama Rovinja, u morskom krajoliku i unutrašnjoj, čarobnoj Istri punoj legendi i priča. Vidjeli su Hum, prošli Alejom glagoljaša i rasplesali se uz Fabrisa iz Plesne škole by Fabris u konobi „Doma“ te probali istarske delicije.

Svi sudionici dobili su potvrde o sudjelovanju, a znanstveni radovi primaju se do prosinca za zbornik znanstvenih radova koji organizatori planiraju objaviti tijekom 2025. godine. Sudionici konferencije su izjavili da je konferencija bila „fantastična“, „inspirativna“, „najbolja u životu“ te da s nestrpljenjem čekaju iduću konferenciju koju organizatori planiraju za dvije godine, tj. u ljeto 2026. godine.

Predstavljanja knjiga i časopisa Tabula

17. listopada u poslijepodnevnim satima organizirana su predstavljanja novih izdanja, knjiga i časopisa vezanih uz temu konferencije, a to su ujedno bila i plenarna izlaganja. Prvo je dr. sc. Natallia Kabiak iz Australije (Melbournsko sveučilište, Melbourn) predstavila udžbenik Modern short films in the Russian-as-a-foreign-language classroom (based on the example of a textbook 'Learn Russian through Contemporary Short Film').

Nakon toga je bilo predstavljanje monografije o Imidžu i statusu prevoditelja u Hrvatskoj urednice izv. prof. dr. sc. Helge Begonja (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru) i dr. sc. Jane Kegalj (Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci).

Dr. sc. Irena Mikulaco s Filozofskog fakulteta u Puli predstavila je znanstvenu monografiju Hrvatsko i rusko pravno nazivlje koju je upravo objavila. Predstavljanje je moderirao izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni koji je u uvodu predstavio autoricu i dao riječ recenzentima, profesorima dr. sc. Zauru Zavrumovu, Irini Fedotovoj i Nataliji Vidmarović koji su detaljno prikazali poglavlja i istaknuli važnost ove knjige, koja „nije samo napisana visoko znanstvenim stilom, već je i zanimljiva za čitanje“, kako je istaknula prof. dr. sc. Natalija Vidmarović.

Ova knjiga rezultat je institucijskoga projekta Jezik prava i poslovna komunikacija. Knjiga je nastala kao rezultat dugogodišnjega prevoditeljskog i istraživačkog rada, posebice nailaženja na nedoumice u prevođenju pravnoga nazivlja, pronalaženju rješenja te sastavljanju vlastitih terminoloških baza hrvatskoga i ruskoga pravnoga nazivlja, a dijelom i kao rezultat istraživanja za potrebe doktorskoga rada Kontrastivna analiza hrvatskoga i ruskoga pravnog nazivlja.

Znanstvena autorska monografija sastoji se od jedanaest poglavlja i predstavlja usporednu analizu hrvatsko-ruskoga pravnog nazivlja u interdisciplinarnome pristupu: jezikoslovnome i pravnome. Jezik prava proučava se na temelju znanstvenih izvora iz područja lingvistike i prava te pravnih tekstova.

Funkcioniranje pravnoga nazivlja kao glavnog obilježja pravnoga stila promatra se u odnosu na dinamiku, razvoj i promjene u društvu, zajedno s promjenama u zakonodavstvu i jezičnoj politici, na primjeru ustavnoga, kaznenog, građanskog, trgovačkog i međunarodnog prava. Korpus je obrađen na temelju leksičko-semantičkih odnosa, upotrebljene su najsuvremenije metode bavljenja korpusom i terminološke metode upravljanja nazivljem. Kako ne postoje monografije koje obrađuju hrvatsko-rusko pravno nazivlje i prevoditeljsku praksu iz toga područja, ovo je istraživanje ujedno i prvo u tom području.

Ova znanstvena monografija namijenjena je stručnjacima iz humanističkih i društvenih znanosti, prije svega filolozima, rusistima i slavistima (znanstvenicima, nastavnicima, studentima diplomskih i poslijediplomskih studija), terminolozima, prevoditeljima i pravnicima u Hrvatskoj i izvan nje. Knjiga je također namijenjena svima, koje zanima terminologija i pravno nazivlje. Izdavač je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Autor naslovnice knjige je Gabriel Mikulaco, a prijelom je napravio Saša Stubičar.

Ostavite komentar