Gotovo 295 tisuća eura za lokalnu ribu: FLAG Istarska batana raspisao novi natječaj

Istra je okružena morem, ribarska tradicija duboko je utkana u identitet obale, no unatoč tome potrošnja ribe u Hrvatskoj i dalje je niska, dok uvoz morskih proizvoda raste.

Živimo u mediteranskoj zemlji, a prehrambene navike često su nam kao da smo stotinama kilometara udaljeni od mora.

Problem, upozoravaju stručnjaci, nije samo u cijeni ili dostupnosti ribe, već u znanju i navikama potrošača. Sve manje znamo što je sezonska riba, što znači lovostaj, koja je razlika između uzgojene i divlje ribe te zašto nije svejedno kada i što kupujemo.

Kako ističu iz FLAG Istarska batana, more nije neiscrpan resurs. „More nije supermarket iz kojeg uzimamo bez razmišljanja. Riječ je o specifičnom i osjetljivom ekosustavu sa svojim zakonitostima. Kao potrošači moramo znati što kupujemo i kada“, poručuje Ana Žužić, savjetnica za ribarstvene politike i EU fondove pri FLAG-u Istarska batana.

Koncept „od mora do stola“, odnosno nula kilometara, u obalnim sredinama ne bi trebao biti tek marketinška fraza, već standard. Lokalna riba znači kraći transport, svježiji proizvod i izravnu potporu domaćim ribarima. No to podrazumijeva i odgovornost – kupovati sezonski, poštovati lovostaj i razumjeti razlike među vrstama.

„Istraživanja pokazuju da, iako živimo uz more, konzumiramo vrlo malo ribe, a istodobno mnogo uvozimo. Potrebna je promjena navika i svijesti“, ističe Žužić.

Navike se stvaraju u djetinjstvu

Prehrambene navike oblikuju se od najranije dobi. Ako djeca odrastaju bez ribe na jelovniku i bez osnovnog razumijevanja mora kao ekosustava, teško je kasnije govoriti o održivoj potrošnji i odgovornom odnosu prema resursima.

Upravo zato poseban se naglasak stavlja na suradnju između škola, vrtića i lokalnih ribara.

„Ono što usvojimo kao djeca često nosimo cijeli život. Imamo ribare u neposrednoj blizini i priliku razviti suradnju između odgojno-obrazovnih ustanova i ribara. Lokalna riba je raznolika, sezonska i može biti i edukativna i gastronomski zanimljiva“, naglašava Žužić.

U tom kontekstu, FLAG Istarska batana objavio je četvrti natječaj u okviru Lokalne razvojne strategije 2021. – 2027., ukupne vrijednosti gotovo 295 tisuća eura.

Natječaj pod nazivom „Promocija prehrane temeljene na lokalnim proizvodima ribarstva i akvakulture“ namijenjen je javnim ustanovama, jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama i organizacijama civilnog društva s područja južne Istre – od Medulina do Rovinja i Kanfanara.

„Primjerice, vrtići i škole mogu opremiti kuhinje kako bi povećali udio ribljih jela u jelovnicima, ali jednako su važne edukacije i kampanje kojima se građane želi osvijestiti o sezonalnosti, lovostaju i odgovornoj konzumaciji. Cilj nije obeshrabriti uzgoj, nego informirati potrošače“, pojašnjava Žužić.

Ukupno je na raspolaganju nešto manje od 295 tisuća eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako bude više kvalitetnih projekata. Najviši iznos potpore po projektu iznosi 200 tisuća eura, a osnovni intenzitet sufinanciranja iznosi 50 posto. Javna tijela i organizacije koje djeluju u javnom interesu mogu ostvariti i stopostotno financiranje.

„Najvažnije je prijaviti kvalitetan projekt koji će ostvariti što veći broj bodova prema kriterijima odabira“, dodaje Žužić.

Do 2027. godine planirano je ukupno pet natječaja, a sljedeći će biti usmjeren na razvoj destinacija, javnih prostora i sadržaja povezanih s ribarskom baštinom, uključujući projekte interpretacijskih centara i muzeja.

Jer pitanje više nije imamo li more – nego znamo li ga koristiti odgovorno i hoćemo li lokalnu ribu napokon vratiti tamo gdje pripada: na naše stolove.