INK Gradsko kazalište Pula gostovati će u četvrtak 16. srpnja, s operom 'Caccia lontana/Daleki lov' skladatelja Antonia Smareglie, u Poreču. Izvedba je zakazana za 21:30 sati u Lapidariju Zavičajnog muzeja Poreštine.
INK dolazi i u Rovinj i to u nedjelju, 19. srpnja s predstavom 'Mistero Buffo', autora Daria Foa koja je uvrštena u program festivala Rovinj Art & more. Izvedba je zakazana za 21 sat u dvorištu osnovne škole Vladimira Nazora.
Podsjetimo, „Caccia lontana“ je opera u režiji višestruko nagrađivanog redatelja Ozrena Prohića te u izvedbi sopranistice Jelene Štefanić, mezzosopranistice Sofije Cingula i uz klavirsku pratnju vrsnog mladog dirigenta Stjepana Vugera, izvodi se u kombinaciji s dokumentarnim filmom o Antoniu Smaregli, autora Dražena Krešića i Julie Klier za produkciju Droolia UFO.
Ova kombinacija dvaju umjetničkih žanrova prošla je i međunarodnu selekciju londonskog festivala „Opera in the City 2019“ te je izabrana za samo otvaranje festivala. Ukupno tri predstave odigrane su u Bridewall Theateru u Londonu od 20. do 22. kolovoza 2019. godine.
Izvrsne kritike i osvrti na dosadašnje izvedbe Caccie lontane ovom su selekcijom te pozivom za sudjelovanje na festivalu na najbolji način opravdani, a brojčano mali, ali u umjetničkome smislu snažan ansambl dobio je nesvakidašnju priliku za promociju hrvatske i istarske kulturne baštine u širem europskom kontekstu.
Zahvaljujući ovoj koprodukciji, praizvedbi i premijeri u Ujedinjenom kraljevstvu učinjen je veliki iskorak u prezentaciji i valorizaciji skladateljevog djela, tim više kad se zna da su INK Pula i HNK Varaždin prva hrvatska kazališta koja su svoju produkciju izvodila u srcu Londona.
Caccia lontana (Daleki lov) je studentski diplomski rad pulskog skladatelja, napisan pod mentorstvom maestra Franca Faccia u Milanu, praizveden na milanskom Konzervatoriju. Radi se o ljubavnoj sceni Madonne Belle i paža Fiordaliso.
MISTERO BUFFO koji će zaigrati u Rovinju zbirka je satiričnih monologa, djelo talijanskog nobelovca Darija Foa, nastala 1969.g. no i danas vrlo aktualna.
Temelji se na Foovom istraživanju srednjovjekovne narodne predaje i tradicije tzv. giullara, odnosno, lakrdijaša.
Svoje teme uglavnom pronalaze u subverzivnom, alternativnom, čitanju biblijskih tema.
Lakrdijaši nisu vrijeđali vjeru, Boga i Svece već su razotkrivali i ismijavali sve one koji su iskorištavali religiju za svoje vlastite ciljeve.
Ono što je vrlo zanimljivo je da nam te lakrdije pokazuju kako je srednji vijek, iako smatran mračnim periodom u povijesti čovječanstva, ipak imao neke svijetle točke, a to je ponajprije duh naroda, koji je, potlačen, iskorištavan i ugnjetavan, duhom bio vrlo slobodan.
Tekst je preveden na istarsku čakavicu, no, prema uzoru na original, ova naša čakavica je "zbaštardana", "remixirana" koja u sebi ima elemente raznih istarskih govora.
