Poljednjih godina, ne samo u turističkim strategijama, već i onim kulturnim, koje su komplementarno naslonjene na ove prve, Istru sve češće promišljamo kao jedan jedinstveni grad srednje veličine raširen na veliko zeleno područje.

Dvjestotinjak tisuća stanovnika, udaljenosti između mjesta koje uglavnom ne premašuju 45 minuta ugodne vožnje, mnoštvo različitih mjesta sa svojim karakteristikama i posebnostima, a sva međusobno povezana bolje od nekih velegradskih kvartova.

Na sličnoj se premisi i strateški planira disperzija kulturnih sadržaja: ona mjesta i gradovi koji su na neki način već komercijalniji dio tog prihoda ulažu u podizanje kvalitete onih koja to (još) nisu, zahvaljujući županijski kanaliziranoj podršci sadržajima kojima treba dodatni poticaj.

U konačnici na taj se način jača sveukupna ponuda kulturnih sadržaja, ne samo namijenjena turizmu i financijskoj samodostatnosti, već i stanovnicima Istre kroz cijelu godinu.

Kako je u razgovoru za Rovinj FM istaknuo županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica, Europska unija u svojim novim programima posebno ističe važnost kulture u zajednici, a to je upravo i ono što je cilj Istarske županije.

Iz tog su razloga, dodao je, otvoreni i informativni centri, odnosno Kuća kaštela, Kuća fresaka, Hiža od besid, Centar za nematerijalnu kulturu Istre i Mediteranski plesni centar, a u nadolazećem razdoblju planirana je realizacija Kuće orgulja u Svetom Lovreču. Tako se planski potiče dodatni razvoj kulture u središnjoj i sjeverozapadnoj Istri.

Foto: FB/Kuća fresaka u Draguću - Casa degli affreschi a Draguccio

No, slično trendovima u turizmu, možemo zamijetiti slične spontane pojave i u kulturi koje, dugoročno gledano, na širem planu ne doprinose afirmaciji kvalitete.

Jedna od takvih pojava je i svojevrsna inflacija manifestacija - i zabavnog i kulturnog karaktera.

Sve je više manifestacija koje su međusobno u koliziji, logično jer se sve pokušava nagurati u onih nekoliko mjeseci turističke sezone, kada postoje izgledi da se nešto i zaradi, a često nažalost kvaliteta pada u drugi plan.

Analizom proteklih 30 godina, povodom 30 godina Istarske županije, među ostalim je primjećeno da je možda najgora situacija i negativan trend prisutan u izdavaštvu pa je i ono u budućim razdobljima stavljeno u kategoriju aktivnosti koje će se aktivno poticati iz sredstava Županije.

Dobar primjer toga je i projekt Oprtaljskog statuta. Oprtaljski statut je sedma knjiga županijske edicije Kolana od statuti, koju će zajednički realizirati Istarska županija i Općina Oprtalj-Portole od 2023. do 2025. godine, odnosno tijekom tri proračunske godine.

Kako se želi pomoći manje razvijenim općinama udio u sufinanciranju je 95 % Istarska županija i 5 % Općina Oprtalj-Portole. Ukupna vrijednost projekta je 58.895,75€.

Kad bi je uspoređivali s ostatkom Lijepe naše, Krasna zemlja je vrlo uredno i ugodno mjesto, koje naravno može biti još bolje. 

Au ovoj točki razvoja strateško promišljanje i provedba tako stvorenih planova, nužan je alat za takvu promjenu.