Za kraj programske godine u kojoj rovinjski muzej obilježava sedam desetljeća djelovanja priređena je izložba na kojoj su izložena dva muzejska predmeta postavljena u međusobni vizualni dijalog. Riječ je o originalnom japanskom utilitarnom predmetu, samurajskom oklopu, izrađenom 1830. godine te Samuraju, instalaciji Aleksandra Garbina nastaloj 2005. godine.

Samurajski vojni oklop kojeg je nabavila obitelj Hütterott tijekom putovanja Japanom vrijedan je i raritetan predmet koji je svoje mjesto našao u muzejskoj zbirci. Iako je veći dio oklopa izrađen od željeza kako bi mogao štititi samuraja u borbi, neki su njegovi dijelovi bili oštećeni te je bilo neophodno da se na njemu izvrše konzervatorsko-restauratorski zahvati kako bi mu se vratio prvobitni izgled te kako bi se sačuvao od daljnjeg propadanja.

Restauracija je rađena u Hrvatskom restauratorskom zavodu, a budući da se radi o različitim materijalima izrade sam proces restauracije bio je složen proces u koji su bili uključeni Odjel za tekstil, papir i kožu te Odsjek za metal HRZ-a. Restaurirani oklop vraćen je u Muzej pa je to razlog priređivanja izložbe na kojoj je samurajski oklop prikazan u dijalogu s instalacijom Aleksandra Garbina, inspiriranoj upravno ovim muzejskim predmetom, naglasila je na otvorenju Vilma Bartolić, ravnateljica Muzeja.

Okolnosti ulaska samurajskog oklopa u muzejsku zbirku objasnila je Tajan Ujčić, kustosica povjesničarka. Georg Hütterott, carski japanski konzul u Trstu, sa svojom je suprugom Marie krenuo na putovanje iz Trsta krajem 1883. godine da bi u Nagasaki stigli 1. siječnja 1884. godine.

Na tom je putovanju Georg Hütterott kupio samurajski oklop. Naime, njih su od 1876. godine pripadnici samurajskog staleža prodavali jer su oklopi i sablje stavljeni van zakona. Georg je tada započeo skupljati i predmete za svoju zbirku japanskog hladnog oružja, mačeva, kopalja i lukova. Supružnici Hütterott s putovanja su donesli i raznorazne uporabne predmeta poput lepeza, suncobrana, pribora za pisanje, slika na svili i brojnih drugih suvenira koji se danas čuvaju u zbirci rovinjskog muzeja.

Detalji o njihovom putovanju mogu se pročitati u bilješkama dnevničkog karaktera koje je vodila Marie Hütterott. Predmeti koji su u muzejski fundus ušli kao ostavština obitelji Hütterott predstavljeni su na izložbi Putovanje u Japan 1884. – 1885. supružnika Hütterott priređenoj 2005. godine. Samurajski oklopi čuvaju se u brojnim svjetskim muzejima pa činjenica da se jedan takav predmet nalazi i u zbirci rovinjskog muzeja govori u prilog vrijednosti muzejskog fundusa, zaključila je Ujčić.

Instalacija Samuraj, rovinjskog umjetnika Aleksandra Garbina donirana je Muzeju 2023. godine. Garbin je oklop japanskog samuraja vidio na spomenutoj izložbi te je, fasciniran njime, od odbačene kartonske ambalaže izradio svoju verziju samuraja. Skupljanje predmeta koje je u nekim trenucima postajalo gotovo opsesivno, i za okolinu uglavnom neshvaćeno, u Garbinovom je stvaralaštvu rezultiralo radovima koji ne teže dopadljivosti već tome da prenesu složenu intelektualnu poruku, kazala je kustosica povjesničarka umjetnosti Elizabeta Rogović.

Aleksandar u svakom naizgled nevažnom predmetu vidi potencijal za segment svog umjetničkog rada, uporabnim predmetima apstrahira njihovu primarnu funkciju, reinterpretira ih i od njih stara nove radove, lišene svega suvišnoga, reducirane na bit.

„Jednostavnost, majstore moj, tu je sva mudrost...“ Garbinove su riječi koje objašnjavaju srž njegova stvaralaštva. Već od kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća Garbin kroz ciklus GFP (Geografical Flag Project) progovara o težnji povezivanja različitih svjetova i brisanja teritorijalnih i vremenskih granica, a ova je izložba svojevrsno povezivanje dva različita svijeta koja teže minimalizmu i jednostavnosti, zaključuje Rogović.

Izložbu je otvorio dogradonačelnik Grada Rovinja – Rovigno, David Modrušan.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenog u Muzeju Grada Rovinja, a radno vrijeme je od 10 do 12 sati te od 16 do 19 sati.