Jučer je započeo 17. Tjedan psihologije u Hrvatskoj u sklopu kojeg će se odviti različita događanja i aktivnosti diljem naše zemlje, a sve u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva.

Tjedan psihologije okuplja veliki broj psihologa koji su pokazali entuzijazam i motivaciju da psihologiju približe i predstave zajednici te da pokažu svu širinu uključenosti psihologijske teorije i prakse u život pojedinca i zajednice, uz slogan – Čuvajmo mentalno zdravlje!

U obilježavanje se i ove godine uključilo Društvo psihologa Istre iz kojeg najavljuju gotovo 50 besplatnih aktivnosti u 7 dana, diljem Istre. To su radionice, predavanja i besplatna psihološka savjetovanja, ali i mnogi članci u novinama te nastupi na radijskim postajama.

Upravo smo ovim povodom porazgovarali s psihoterapeuticom Sandrom Milotti Ašpan, koja radi pri Zdravom gradu u Poreču. Za radio Rovinj FM i IstraIN rekla je koji su najveći problemi današnjice.

"Najčešće se susrećemo s depresijom, to je bolest s tisuću lica. Uz depresivnost je sveprisutna anksioznost, od opsesivno-kompulzivnog poremećaja do različitih anksioznih stanja - tikova, strahova od škole i slično, te poremećaji osobnosti", ističe psihologica Milotti Ašpan.

Dodaje i kako je tendencija da se dijagnoze koje su se prije petnaestak godina uspostavljale u puno kasnijoj životnoj dobi, danas pojavljuju sve ranije. "Razlog je naš stil života, način na koji živimo, izgubili smo malo sustav vrijednosti, više smo u virtualnom svijetu, a manje u međusobnom kontaktu...", objašnjava psihoterapeutica iz Zdravog grada Poreč.

Na pitanje kako možemo prevenirati navedene mentalne poremećaje i bolje brinuti o svom mentalnom zdravlju, psihologica Sandra kaže da bi tjelovježba trebala biti na prvom mjestu. "Bilo bi dobro i da se više bavimo jedni drugima, da smo više u kontaktu. Kada dobijete fizički zagrljaj je puno intenzivnije i u neurološkom smislu nego kad dobijete virtualni zagrljaj. Kako bi rekao moj kolega: 'Kada bi si polomili noge, tko će vas od tih virtualnih prijatelja odvesti na hitnu?'", napominje psihologica.

Nadalje, ističe kako smo izgubili osobnu odgovornost, što se vidi od škola do Vlade Republike Hrvatske. "Prije bi dijete odmah dobilo nekakvu mjeru kada bi nešto napravilo u školi. Danas se vjerojatno ni učitelji ne usude previše toga poduzeti jer se roditelji bune. S druge strane, imamo roditelje koji se boje postaviti vlastitoj djeci granice i onda odgajamo generacije koje nemaju nikakve zaštitne faktore za budućnost i ne znaju se nositi sa stresom", objašnjava Sandra Milotti Ašpan.

Ipak, život ne može biti bez stresa. "Isto kao što imamo dan i noć, život ima jako puno lijepih trenutaka, no mora biti i nekih ružnijih. Djecu bismo trebali pripremati na sve što život donosi", kaže Sandra.

Tehnologija bi nam trebala pomagati, a ne odmagati

Sugovornica nam je objasnila i kako se boriti s ovisnošću o društvenim mrežama, koja sve više prevladava među mlađom populacijom, iako napominje da je teško dijagnosticirati tako nešto.

"Društevene mreže mogu biti i vrlo korisne pa je teško razlučiti gdje je ta granica između ovisnosti i normalnog ponašanja. Rekla bih da se ovisnost pojavljuje sve češće i češće i tu opet moram pozvati na osobnu odgovornost. U nekim je zemljama, recimo, Tik Tok zabranjen do određene dobi. Roditelji bi trebali paziti što im djeca gledaju na YouTubeu, razmisliti i kada uopće dati djeci mobitele", rekla je za Rovinj FM i IstraIN psihologica i psihoterapeutkinja Milotti Ašpan.

"Tehnologija bi nam trebala pomagati, u funkciji podizanja kvalitete života, a ne da izgubimo kontakte i odnose pa da nam je lakše kuhati ako je dijete na mobitelu i na društvenim mrežama", kaže stručnjakinja.

"Važna je osobna svijest i odgovornost, ali i komunikacija. Što će djetetu mobitel u trećem razredu Osnovne škole? Apsolutno ništa", zaključuje Sandra Milotti Ašpan i poručuje roditeljima koji imaju djecu s ovim, ili nekim drugim problemom, da se mogu javiti stručnjacima bilo gdje u Istri.

"Mi smo tu 365 dana u godini u svim savjetovalištima. Županija je pokrenula jedan lijepi projekt da smo pojačali pomoć u gradovima - od Umaga do Pule. Gledali smo da svaka veća lokalna zajednica drži nekakve standarde tako da se blizu mjestu gdje živite možete javiti stručnim osobama koji se time bave", poziva psihologica.