Neovisna lista građana – lista pod brojem 13 koja je za nositelja odabrala gospodina Dina Debeljuha okupljena je na inicijativu udruge Pokret za čovjeka.

Listi su pristupili istomišljenici, obični građani – visoko obrazovani ljudi, radnici, studenti i umirovljenici kojima nije do moći, slave i karijerizma, nego do angažmana za opće dobro. "Lista je jedna je od tri u 8. Izbornoj jedinici na kojoj većinu imaju žene. Ovom gestom želimo pokazati da nam je stalo do više žena u politici, ali i do većih prava žena u društvu općenito", navode u priopćenju.

Udruga je otvorila socijalnu trgovinu u Puli kroz koju pomaže osobama treće životne dobi, ali svjesni da se glas građana čije interese žele zastupati mora čuti na pravom mjestu, a to je Hrvatski sabor i da je za potpuno rješenje uočenih potreba i problema potrebno promijeniti postojeće zakone, odlučili su se za politički angažman.

Iz tog su razloga na suradnju pozvali gospodina Dina Debeljuha i ponudili mu mjesto nositelja liste imajući pritom u vidu njegovo političko iskustvo i dosadašnji angažman na dobrobit običnih građana.  

Ciljevi socijalnog programa:

• Do kraja realizirati inicijativu za pravo na bolovanje radi njege bolesnih roditelja
• Podizanje kvalitete javnih zdravstvenih usluga
• Proširenje kapaciteta javnih domova za starije i nemoćne uz subvencioniranje smještaja u obiteljskim domovima
• Učestaliji i sveobuhvatniji nadzor svih oblika smještaja starijih osoba izvan vlastitog doma
• Onemogućiti obustavu isporuke struje, plina i vode građanstvu i gospodarskim subjektima bez pravomoćne sudske odluke
• Ukidanje PDV-a na telefonske pozive u humanitarne svrhe
• Poticanje javne stanogradnje

Diplomirana medicinska sestra i koordinatorica palijativne skrbi u OB Pula Nada Tadić izložila je svoje stručno viđenje problema i ponudila nekoliko konkretnih rješenja koja se odnose na skrb o teže oboljelim osobama treće životne dobi:

Stanovništvo IŽ, kao i u ostatku RH, pokazuje dominantni porast stanovništva starije životne dobi, što utječe na pogoršanje odnosa broja umirovljenika i broja zaposlenih.

Zbog sve manjeg broja djece u obitelji smanjuje se krug glavnih pružatelja skrbi starijima.

Starim ljudima sve je teže naći nekoga tko će im pružiti neposrednu skrb, posebice kada je posrijedi svakodnevna emocionalna potpora, praktična pomoć u kućanstvu i pružanje različitih oblika njege.

Prosječni hrvatski umirovljenik, koji nema člana obitelji ili prijatelja koji mu može pružiti neki oblik skrbi, od tekućih prihoda (prosječna mirovina je nešto više od 2000 kn) ne može platiti razne vrste usluga koje mu mogu zatrebati: primjerice pomoć u održavanju stana, osobnoj higijeni, nabavljanju hrane, prijevozu do liječnika i dr. Sve veći broj starih živI osamljeno, s rijetkim obiteljskim kontaktima ili bez njih, čime su izloženi društvenoj izolaciji. Sve to zahtijeva prilagodbu oblika i vrste skrbi o starijima. Naime ako se znatno smanjuje broj potencijalnih pružatelja neformalne skrbi, u ispražnjeni će prostor morati u većoj mjeri ući institucionalna zaštita, odnosno organizirana zdravstvena njega i razni oblici socijalne skrbi.

Kako u organiziranoj mreži sa gore navedenim uslugama nemamo dostatnu pokrivenost na području IŽ, stariji ljudi, nemoćni i bolesni, korisnici usluga CZSS NEMAJU izbora oko smještaja na području svoje županije gdje bi primili adekvatnu zdravstveno/socijalnu skrb. Domova ima malo, lista čekanja je 10-tak godina, pravo upisa tek sa 65 godina života (znači da se dođe na red za mjesto sa cca 75 godina života kada je zdravstveno stanje već ozbiljno narušeno, zajedno sa stupnjem samostalnosti).

Privatni i obiteljski domovi u IŽ su iznimno skupi – oko 6,500kn/mj, što si mogu priuštiti samo rijetki sa ušteđevinom ili kojima djeca mogu plaćati!!! SVI drugi su u užasnoj situaciji i dane proživljavaju na ili ispod granice dostojanstva i zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba.

Bolesnici sa visokom životnom dobi i u potrebi za pomoći druge osobe ovisne su o organizaciji smještaja i adekvatne skrbi nas profesionalaca koji su u nemogućoj situaciji pronalaska rješenja, često izvan županije jer su uvjeti povoljniji (mnogi to ne žele!). A i tada nastupaju ,,tehnički“ problemi – tko plaća prijevoz sanitetskog vozila u nezdravstvenu ustanovu druge županije!!

Prijedlog:

• HITNO otvaranje novih domova koje će subvencionirati lokalna zajednica i država
• Stimulirati i omogućiti rad gerontodomaćica na području cijele IŽ
• Stimulirati udomiteljstva
• Kao uvjet u privatnim domovima zaposliti med.sestru/tehničara kao planera zdravstvene njege, redovito kontrolirati provođenje zdravstvene njege od strane Hrvatske komore medicinskih sestara
• Omogućiti pružanje zdravstvene skrbi sve dane u tjednu, neovisno o vikendima i praznicima, a palijativnoj skrbi 24 sata/7 dana
• Ostvariti pravo djece na bolovanje za njegu roditelja
• Omogućiti starijim ljudima koji žive u nekretnini, a u potrebi su za pomoći druge osobe u segmentu zdravlja/socijalnih usluga, automatski prijelaz u Dom za stare i nemoćne uz obavezu CZSS za pravno rješavanje istog naknadno (uvjet je da postoje takvi slobodni i za to namijenjeni objekti)
• Automatski i ,,brzom linijom“ uključivanje socijalne službe pripadajućeg centra za socijalnu skrb vezano za rješavanje gore navedenog – procedure su jako duge, a bolesnik je u potrebi sada (bilo iz bolnice ili kuće)
• Navedene prijedloge moguće je financirati iz fondova EU

Dino Debeljuh je podsjetio da je još 2014. godine u svojoj knjizi, antikorupcijskom manifestu, ponudio rješenja kako suzbiti galopirajuću korupciju, no, najodgovorniji ljudi vezano uz korupciju, koje je osobno upoznao sa rješenjima, nisu po tom pitanju učinili ništa. Tu je ponajprije spomenuo Vladimira Šeksa iz HDZ-a, koji je 2014.g. bio predsjednik antikorupcijskog povjerenstva Sabora RH, te njegovog nasljednika na istom mjestu, Jovanović Željka iz SDP-a.

Rješenja koje je još tada nudio, a za koje se i danas zalaže su:

• Potpuna transparentnost trošenja našeg zajedničkog novca
• Građanima dati mogućnost da zastupnika/ vijećnika koji ih prevari, mogu opozvati/smjeniti i prije isteka 4 godine, prikupljanjem dovoljnog broja glasova za to
• Ukinuti zastaru za koruptivna djela
• U potpunosti depolitizirati izvršnu vlast, koju trebaju voditi stručnjaci a ne stranački poslušnici bez znanja i iskustva.

Dino Debeljuh je naglasio da će za vrijeme ove izborne kampanje pozvati građane Istre da mu se pridruže u zalaganju da se ukine Tunelarina na Učki. Debeljuh smatra i rekao je da će vrlo lako dokazati da je tunelarina na Učki neustavna, jer građane Istre stavlja u neravnopravan položaj sa ostalim krajevima Hrvatske, jer je to jedini tunel u Hrvatskoj koji se posebno naplaćuje.

Vlada Hrvatske je ukidanjem tunelarine za tunel Sv. Ilija koji spaja Imotsku krajinu i Makarsko primorje, dokazala da Istra ima poseban neravnopravan tretman u Hrvatskoj, a vladajući u Istri, osim praznih priča, ništa konkretnog nisu učinili kako bi se prestalo to plačati.

Debeljuh je istaknuo da će još za vrijeme ove izborne kampanje započeti sa prikupljanjem potpisa za ukidanje tunelarine na Učki. Privreda Istre je tom tunelarinom predugo u neravnopravnom položaju u odnosu na druge krajeve Hrvatske.

Hrana i svi proizvodi koji u Istru dolaze putem tog tunela, skuplji su zbog dodatnog troška prijevoza, a građani Istre nepravedno plaćaju nešto što građani drugih krajeva Hrvatske ne plaćaju. Pozvati ćemo građane Istre da se udružimo, jer ćemo jedino tako uspjeti ukinuti tunelarinu, navodi se u priopćenju.

1. DINO DEBELJUH – diplomirani inženjer elektrotehnike, u Saboru aktivno branio interese građana Istre, izborio se za poticaj države za spas istarskog boškarina, aktivno sudjelovao u borbi protiv izgradnje TE Plomin III na ugljen

2. DARIO BENČIĆ – laborant u fizici, aktivist za socijalna i ljudska prava, osnivač i predsjednik udruge Pokret za čovjeka

3. NADA TADIĆ – diplomirana medicinska sestra, koordinator palijativne skrbi u OB Pula, Predavač na Sveučilištu Juraj Dobrila, volonter palijativne skrbi pri Ligi borbe protiv raka

4. ANJA ŽUPARIĆ BELJAN – upravni referent, aktivist za socijalna i ljudska prava, tajnica udruge Pokret za čovjeka

5. ĐORĐE KERIĆ – umirovljenik

6. SLAVICA RUDAN – umirovljenik

7. ZDENKA MEDEN – umirovljenik

8. MARKO BELJAN – student politologije

9. BILJANA GLUMAC – umirovljenik, volonter u palijativnoj skrbi

10.MARIJA RAJKO – poduzetnica, aktivist ženske udruge Loza i na području pomoći osobama s posebnim potrebama

11.ESTER SRŠEN – upravni referent

12.IVANA BENČIĆ – trgovac

13.IVAN DUŠA – elektroničar

14.MIODRAG BUZUROVIĆ – umirovljenik, aktivist i osnivač udruge Pokret za čovjeka