Poljoprivreda je već dugo jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva, no unatoč brojnim potporama i mjerama koje Vlada promovira, domaća poljoprivredna proizvodnja suočava se s ozbiljnim izazovima.
Pad proizvodnje, smanjenje stočnog fonda i odlazak mladih iz ruralnih područja samo su neki od problema koji zahtijevaju hitne i konkretne mjere.
U tom kontekstu, predsjednik IDS-a Dalibor Paus istaknuo je potrebu za korjenitim promjenama u sustavu potpora, naglašavajući da trenutni model nije dovoljno učinkovit za poticanje rasta i razvoja poljoprivrednog sektora.
''Iako se Vlada hvali potporama u poljoprivredi, poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj je u opadanju. Zato smatramo kako je nužno promijeniti sustav potpora tako da se njima nagrađuje poljoprivrednika po proizvedenoj količini proizvoda, a ne po poljoprivrednoj površini koju ima u zakupu“, istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus sudjelujući u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, upozoravajući na problematiku i kočnicu u razvoju poljoprivrede.
''Ove izmjene Zakona samo su nužno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim. Takav pristup neće riješiti stvarne probleme hrvatske poljoprivrede, već ono ovisi o konkretnim mjerama i provedivim aktivnostima. Moramo težiti povećanju poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, povećanju broja stoke, uključivanju mladih u poljoprivrednu proizvodnju, digitalizaciji i drugim razvojnim pristupima. Jer stanje u Hrvatskoj poljoprivredi iz dana u dan sve je gore i to si moramo priznati“, kazao je Paus.
Paus se osvrnuo i na povezanost poljoprivredne proizvodnje s tradicijom i autohtonim pasminama, istaknuvši kako gubitci u tom području dodatno pogoršavaju demografiju ruralnih područja, dok s druge strane, raspoloživa radna snaga i mladi odlaze u druge profitabilnije djelatnosti, kao što su turizam, informatika i uslužne djelatnosti.
Ukazao je i na probleme u stočarstvu, spomenuvši pritom svakodnevno smanjenje proizvodnje mlijeka, kao i na problem izumiranja autohtonih pasmina: „Istra ima nekoliko autohtonih pasmina koje su visoko ugrožene - istarska koza koja se nalazi na grbu Republike Hrvatske, istarska ovca koja je visokovrijedna mliječna pasmina, kao i govedo Buša i Podolsko govedo, uz istarsko govedo Boškarin.
Iako se u Istri snažno borimo i ulažemo u očuvanje naših autohtonih vrsta, potreban je pristup i s nacionalne razine.“
Smatra kako je krajnje vrijeme promijeniti odnos prema poljoprivredi jer je ona i nacionalno-strateško pitanje svake države, zbog čega je neophodno sustavno promijeniti našu poljoprivrednu politiku.
