JESTE LI ZNALI? Najvažniji rizični čimbenik za razvoj osteoporoze počinje oko tridesete godine života

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, zbog čega kost postaje manje čvrsta i podložna prijelomima – spontano ili uz silu koja je manja od inače potrebne za prijelom zdrave kosti.

“Najvažniji rizični čimbenik za razvoj osteoporoze je gubitak koštane mase koji počinje oko tridesete godine života.” upozorila je je gostujući  u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a dr. Vlasta Urban Tripović.

Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. Najčešća je tzv. postmenopauzalna osteoporoza koja nastaje zbog pada ženskog spolnog hormona estrogena, a razvija se 15-20 godina nakon menopauze.

Ova metabolička bolest se može javiti i u trudnoći, premda je takvo što rijetko. U svim navedenim slučajevima osteoporoza može dovesti do prijeloma (najčešće kralježnice, natkoljenične kosti i podlaktice). Osim toga, prijelom kuka u starijoj dobi praćen je povećanom smrtnošću; tako petina bolesnika umire u roku od šest mjeseci, a dvije trećine bolesnika nakon prijeloma kuka ovisno je o tuđoj pomoći.

Najvažniji rizični čimbenik za razvoj osteoporoze je niska koštana masa, kada je BMD (Bone Mineral Density, skraćenica je za mineralnu gustoću kostiju) manji od 19. Gubitak koštane mase počinje oko tridesete godine života, tako da je vršna koštana masa od odlučujuće važnosti za veličinu gubitka koštane mase u starosti.

Genetika određuje 60 posto vršne koštane mase, a ostali čimbenici koji imaju utjecaj su prehrana, hormonalni status, tjelesna aktivnost te životne navike poput pušenja, prekomjernog uživanja kave i alkohola, niskog unosa kalcija i vitamina D. Ženski spol, bijela rasa, visoka dob i demencija također su čimbenici rizika za osteoporozu.

Kada je pravo vrijeme za denzitometriju?

Zlatni standard u dijagnosticiranju osteoporoze je denzitometrija, što predstavlja radiološku metodu koja nam pokazuje odstupanje od vršne koštane mase za mladu odraslu populaciju. Mjerenje se vrši na slabinskoj kralježnici i vratu natkoljenične kosti. Kod bolesnika u kojih nije moguće napraviti denzitometriju kuka (kao u slučaju umjetnih kukova), tada se radi denzitometrija podlaktice.

Prvu denzitometriju žene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a muškarci u dobi od 70 godina. Denzitometrija se može napraviti i ranije ako se javlja prijelom na slabu traumu, zatim kod dva ili više rizičnih čimbenika, kod reumatoidnog artritisa ili pak kod kontinuiranog uzimanja glukokortikosteroida dulje od 3 mjeseca u dozi većoj od 5 miligrama na dan.

Osim o osteoporozi, denzitometrija nam daje podatke o procijeni rizika prijeloma te o praćenju učinka liječenja.

Ostavite komentar