POST COVID SINDROM Postoji velika mogućnost da će u skoro vrijeme učestalost multiple skleroze bitno porasti

Ova bolest sve je prisutnija i ne bira. Multipla skleroza je kronična upalna bolest centralnog živčanog sustava, što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničku moždinu.

Javlja se u svim životnim dobima, no najčešća je između 18. i 50. godine života.

"Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidljivog tijeka. Najnovije spoznaje i rezultati brojnih istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline ali i utjecajem genetske sklonosti." rekao je gostujući u Radio ordinaciji Rovinj FM-a specijalist neurologije iz rovinjske Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat", dr. sc. Matija Sošić.

Multipla skleroza se javlja u svim krajevima svijeta, ali ne istom učestalošću.  Najčešća je u sjevernoj Europi, Sjevernoj Americi i Australiji - učestalost je u tim krajevima oko 100 oboljelih na 100.000 stanovnika. 

U Aziji je učestalost bolesti oko 5 oboljelih na 100.000 stanovnika, dok se kod domorodaca u sjevernoj  Americi, Kanadi i Australiji ne pojavljuje gotovo nikad, kao i kod Eskima, Laponaca i Roma.

Osnovna karakteristika multiple skleroze je dominantna upala mijelinske ovojnice živaca centralnog živčanog sustava, dok su sama živčana vlakna u početku relativno pošteđena.

"To bi stanje mogli usporediti s gubitkom izolacije u snopu električnih vodiča, ona nestaje i dolazi do kratkih spojeva" pokušao je slikovito objasniti dr. Sošić.

"Tako naše tijelo napada taj mijelin i onda dolazi do problema."

Zapravo, mijelinska ovojnica omogućava brzo širenje živčanih impulsa, ali i zaštitu i prehranu živčanih vlakana, te njeno oštećenje uzrokuje ogoljelost i postupno oštećenje, degeneraciju živčanih vlakana.

Oštećenje mijelinske ovojnice onemogućava adekvatno provođenje živčanih impulsa; pri manjem oštećenju mogu se provoditi neki sporiji impulsi, a ne provode se impulsi brze frekvencije, što se očituje različitim intenzitetom neurološkog ispada.

Simptomi koji se pritom pojavljuju su vezani uz dio mozga gdje se oštećenja pojavljuju.

"Najčešće su to centar za ravnotežu, centar za govor, ... tako da možemo imati vrtoglavice, smetnje vida, nestabilnost u hodu, čak i smetnje koncentracije, pažnje, smetnje logike ... pa sve do nemogućnosti kretanja, a sve zbog gubitka veze sa mozgom, tj. kvalitetnog prijenosa informacija do ostalih dijelova tijela."

Postoji velika mogućnost da će u skoro vrijeme učestalost multiple skleroze bitno porasti

Kako je rekao doktor Sošić točan uzrok ove bolesti se ne zna. ''Primijetili smo na osnovi nekih znanstvenih radova  da je nedostatak vitamina D jedan od faktora koji se ponavljaju kod oboljelih. Vezano s tim vitaminom je i udaljenost od ekvatora, što smo dalje od njega sunca je manje i učestalost bolesti je veća" pojasnio je dr. Sošić.

Srećom danas imamo sve više i sve bolje lijekove koji znatno usporavaju bolest i smanjuju njen utjecaj, tako da se mnogim bolesnicima omogućava gotovo normalan život s bolešću.

"Pošto je dokazano da neke infekcije mogu pogodovati nastajanju multiple skleroze, a i prvim podacima koje smo uspjeli dobiti u ovo kratko vrijeme o post covid simptomima, postoji velika mogućnost da će u skoro vrijeme učestalost multiple skleroze bitno porasti, no za sada još nemamo dovoljno kvalitetnih istraživanja na tom području da bi to mogli sa sigurnošću tvrditi.

Nažalost, u post covid ambulantama, kakva je jedna i u sklopu KBC Rijeka, bilježe se mnoge post covid smetnje od kojih neke ukazuju i na tu mogućnost."

Foto: Wikipedia (CC BY-SA 4.0)/Rovinj FM

Ostavite komentar