RASHLAĐUJMO SE PAŽLJIVO! Inače si možemo stvoriti veće probleme...

Vruće je, i od te činjenice ne možemo pobjeći.  A kad je tako, prvo što nam kao rješenje ili barem olakšanje pada na pamet je rashladiti se. I tu znamo biti prilično inventivni.

Današnji standard života podrazumijeva i da većina u svoje životne ili radne prostore ima ugrađene klima uređaje. Naravno, tu je i propuh kao tradicionalni oblik samopomoći. Tu je i more, iako su i njegove temperature prilično visoke, a i ne možemo ga odnijeti doma pa ima svoje limite.

U želji i potrebi da se rashladimo skloni smo zaboraviti na moguće neželjene posljedice nepravilnog rashlađivanja. A onda cijenu plaćamo kasnije, nerijetko i sa visokim kamatama.

„Iz iskustva dugogodišnje prakse primjećujem da malo imamo ljudi koji su stradali direktno od topline.“, rekao je gostujući u Radio ordinaciji Rovinj FM-a dr. Vlado Bjelajac. „Oko 90 %, možda i 95% su tegobe zbog rashlađivanja.“

„Najčešći problemi nastaju zbog rashlađivanja hladnim tekućinama i pretjeranim klimatiziranjem prostora. Kod ovog potonjeg opasno je u takvom prostoru biti u mokroj, znojnoj odjeći, ali i direktno pod strujanjem hladnog zraka.“

“Idealno bi bilo da se nakon što izvana uđete u klimatizirani prostor, ako je to vaš radni prostor ili vaš stambeni prostor, da se presvučete u suhu odjeću. Naravno, ne treba pretjerivati sa postavkama hlađenja, prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature, naročito ako se opetovano ulazi/izlazi iz jednog u drugi prostor, može uzrokovati tegobe.“

Zašto je to tako?

“Ljudsko se tijelo postepeno adaptira, ovisno o godišnjim dobima. Puno smo otporniji na hladnoću u zimsko, a na toplinu u ljetno doba. Klimatiziranjem prostora izlažemo se šokovima. Tijelo se ne adaptira tako brzo, osjetila koja nam reguliraju temperaturu su malo zbunjena, iz ljetnih uvjeta koji su očekivani dolazimo u zimske uvjete. Tada virusi i bakterije, koji su inače prisutni u našem dišnom sustavu, koji egzistiraju u svom malom broju u ravnoteži sa nama, zbog lokalnog pada imuniteta uzrokovanog pothlađivanje počinju sa razmnožavanjem i uzrokuju nam bolest.“ objasnio je dr. Bjelajac.

„U tople dane pijenje tekućine je vrlo važno, puno gubimo znojenjem i bitno ju je nadoknaditi. No nije svejedno kakvu tekućinu i kako pijemo. Ako pijemo hladnu tekućinu dolazi do pothlađivanja ždrijela, lokalni imunitet pada i virusi i bakterije tu opet vide svoju šansu. Pomaže ako hladno piće pijuckamo kroz neki period vremena, umjesto da ga, što najčešće radimo, saspemo u sebe.“ savjetovao je doktor.

A što je sa propuhom? U pričama naših starijih on je tihi ubojica.

„Iskustvo je pokazalo da propuh jest opasniji od izlaganja vjetru u nekom otvorenom prostoru. Bitna razlika je što kod propuha nisu svi dijelovi tijela izloženi istoj razini hlađenja, slično kao i kod direktnom izlaganju hladnog strujanja iz klima uređaja. To opet zbunjuje tijelo koje ne može pronaći adekvatni odgovor jer dobija kontradiktorne informacije.“

“Jedna od čestih posljedica nepravilnog rashlađivanja je i ukočenost pojedinih dijelova tijela. Razlozi bolova u leđima, nogama, rukama najčešće jesu mehaničke prirode, ali u određenom broju slučajeva pothlađivanje dovodi do upale. Najčešće je to kad radom naprežemo i zagrijemo neku grupu mišića i onda ih naglo rashladimo, recimo pod klimom ili na propuhu. I tada dolazi do upale mišića, koja srećom najčešće nije dugotrajna, nakon nekoliko dana popušta.“

“Mislim da je važno i da se ljudi puno ne uzrujavaju zbog topline. Reakcija na toplinu izrazito je i psihička.“ zaključno je savjetovao dr. Vlado Bjelajac.

Ostavite komentar