KLIMATSKE PROMJENE I BIORAZNOLIKOST U 50-ak smo godina izgubili 69% vrsta na planeti!

Sve više primjećujemo utjecaj klimatskih promjena na naš svakodnevni život.

Porast prosječnih temperatura, promjene u obrascima padalina i ekstremni vremenski uvjeti utječu na ljude, ali puno više na prirodu, posebno na bioraznolikost koja se iz dana u dan nažalost smanjuje.

Direktorica zaštite prirode u WWF Adria Dunja Mazzocco Drvar navela je na koji način klimatske promjene utječu na bioraznolikost.

"Prije svega su tu promjene u temperaturi, porast temperature. Zatim ekstremne temperature, pa čak i ekstremna hladna razdoblja koja se javljaju. Oborinski obrasci koji se značajno mijenjaju, dulji sušni, dulji kišni periodi i naravno ekstremne vremenske prilike koje su sve češće, sve razornije, ugrožavaju opstanak biljnih i životinjskih vrsta, a mijenja im i stanište.", rekla je Mazzocco Drvar.

Na klimatske promjene veliki utjecaj ima i ljudski faktor, Uz to, čovječanstvo već stoljećima uništava prirodna staništa rekla je za Media servis stručna suradnica i edukatorica u Ayuatikumu, slatkovodnom akvariju u Karlovcu Nikolina Bojić, a ta praksa nastavlja se i danas.

"Uvijek postoji problem uništavanja staništa. Postoje stvari na koje ne možemo utjecati. Neke druge struke zagovaraju još neke pregradnje rijeka, deforestaciju gdje se naravno odmah uništava samo stanište, ali imate i problem otpadnih voda i pesticida koji dolaze do takvih staništa i opet mogu ugroziti vrste", ističe Bojić.

U 50-ak smo godina izgubili 69% vrsta na planeti!

​WWF svake dvije godine objavi izvještaj o stanju planeta u kojem se objavljuju podaci o tome koliko smo, kao ljudi, naštetili prirodi i okolišu. U izvještaju se prebrojavaju životinjske i biljne vrste koje su ugrožene od promjena koje se događaju na našem planetu. Posljednji takav izvještaj objavljen je 2022. godine, naglasila je Mazzocco Drvar.

"On je pokazao da smo u 50-ak godina izgubili 69 % vrsta na planetu. Najveći postotak otpada na slatkovodne sustave tu je oko 83% ta brojka. Sljedeći izvještaj bit će objavljen ove godine. Mi ga, s jedne strane s nestrpljenjem, a s druge strane sa strepnjom očekujemo zato što se bojimo po svemu ovome što vidimo da će on pokazati da je situacija u odnosu na prošli izvještaj postala još gora.", naglašava stručnjakinja.

Ne treba nam novi izvještaj da vidimo kako klimatske promjene utječu na životinjski svijet u rijekama jer se to već događa, naglasila je Bojić.

Očuvanju bioraznolikosti može pridonijeti svaki pojedinac

"Zbog zagrijavanja hladnovodne vrste počele su se povlačiti u neke pritoke gdje je voda još koliko toliko hladnija. Vrste koje su iz nižih tokova počele su migrirati uzvodno u hladnije vode. Recimo, lipanj se već povukao prema zoni pastrve još uzvodnije nego što ga se prije moglo naći. Isto jedna naša pastrvska vrsta mladica počela se iz glavnog toka također povlačiti u pritoke jer su one iznimno osjetljive na promjenu temperature."

Porast temperature utječe i na ekosustav Jadranskog i Sredozemnog mora, a redovita profesorica na Zoologijskom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Marija Špoljar navela je primjer odumiranja svima poznate endemske vrste.

"Parazitu koji zapravo uzrokuje bolest periske, njeno izumiranje, pogoduju povišene temperature. Zato se od 2016. do danas na Mediteranu populacija Periske zaista smanjila, gotovo i nestala.", rekla je Špoljar. Očuvanju bioraznolikosti može pridonijeti svaki pojedinac, dodala je Špoljar. Bilo na način sadnje autohtonih vrsti bilo općenito brigom o okolišu u vidu recikliranja ili pak pravilnog zbrinjavanja otpada.

Foto: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH

Ostavite komentar