POKRENIMO SE! Ali pametno i oprezno

Nakon dužeg perioda smanjenih uobičajebnih fizičkih aktivnosti, naravno zbog ograničenja koje je donijela pandemija, polako se otvaraju mogućnosti povratka u stare ritmove. Naravno da nisu svi stali, bacili se na trosjed i fizičke aktivnosti prebacili na OFF, ali kod većine je ipak došlo do značajnog smanjenja kako intenziteta tako i ritma bavljenja tim dijelom sebe.

"Samo zaustavljanje u aktivnostima koje su postale navika djeluje loše na nas. Tijelu nedostaju redovni ritmovi, mišići pomalo gube svoj izgrađeni status, ... ukratko ne osjećamo se dobro.", rekao je gosujući u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a kineziolog Emil Nimčević. No moramo pripaziti i kod vraćanja u ritam tjelesnih aktivnosti, jer naše tijelo koje sad započinje taj proces nije isto ono koje je bilo kad je on zaustavljen.

"Prednosti fizičkih aktivnosti su višestruke i kompleksne", podsjetio je Nimčević, "Čest razlog za započinjanje fizičkih aktivnosti u nekoj srednjoj ili kasnijoj dobi su pretilost, depresija, nekakva bolest zbog koje su nam liječnici ili kineziolozi savjetovali više kretanja i jačanje organizma i smanjenje daljnjeg razvoja bolesti. Čovjek je stvoren za kretanje i to mu je životna potreba. Današnji ritam života, a neka istraživanja kažu da se gotovo 80% adolescenata na svjetskom nivou ne bavi dovoljno fizičkim aktivnostima, donosi sa sobom i velik porast broja oboljelih od nekog oblika bolesti krvožilnog sustava."

Kod prestanka fizičkih aktivnosti, kao što smo imali slučaj u proteklih godinu dana, vrlo je bitan podatak o kojoj se populaciji radi. Nije isto jeste li vrhunski sportaš, rekreativac ili dijete.

"Istraživanja pokazuju da kod vrhunskih sportaša, konkretno nogometaša, prestanak može dovesti do pada apsolutne snage i za 50% u samo 7 dana neaktivnosti. Kod rekreativaca je stvar ipak drugačija."

Već 30 minuta kretanja dnevno dovodi do povoljnih procesa u našem tijelu, boljeg iskorištavanja unesene hrane, funkcionalnosti samog organizma.

Sada je bitno, u skladu sa smanjenjem ograničenja, vratiti se redovnim fizičkim aktivnostima. "Naročito je to važno za djecu, kako predškolskog tako i školskog uzrasta, kojima je redovna fizička aktivnost bitna za rast i razvoj. Još je bolje ako se takve aktivnosti mogu odvijati u prirodi, za što u Rovinju imamo odlične uvjete, a i upravo zbog toga ni u uvjetima pandemije one nisu potpuno prestale."

Povratak željenom intenzitetu aktivnosti ipak treba bit promišljen i postepen. Naročito se to odnosi na osobe starije životne dobi, koje bi trebale započeti sa smanjenim intenzitetom, ne više od pola sata za početak. Dobar alarm za eventualno pretjerivanje je puls, kojega je preporučljivo održavati u normalnom ritmu i naglo povećanje shvatiti kao upozorenje da ipak malo usporimo. Tijelo se treba polako pripremiti za veći intenzitet napora i nagla opterećenja mogu biti kontraproduktivna, a u nekim slučajevima i štetna."

Idealno bi bilo, kako kod početka tako i kod nastavljanja nakon pauzi, konzultirati se sa kineziologom ili sportskim trenerom, kako bi dobili najefikasniji plan aktivnosti.

Ostavite komentar