OD 1. SIJEČNJA Novom reformom Grad Vodnjan morat će smanjiti porez na dohodak!

Vlada priprema novi krug porezne reforme s ciljem dodatnog rasterećenja plaća, posebno onih viših. Prva mjera, najavljena još u srpnju od strane ministra Primorca, predviđa povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura, čime se neoporezivi dio dohotka povećava za 40 eura.

To znači da će građani zadržavati više neto prihoda, no ta promjena će značajnije pomoći zaposlenicima s višim primanjima. Druga važna mjera odnosi se na povećanje praga za oporezivanje višom stopom poreza na dohodak. Trenutno se dohodci iznad 4200 eura mjesečno oporezuju po stopi od 25 do 35,4 posto, a Vlada planira taj prag podići na 5000 eura.

Ova mjera pogoduje zaposlenicima s visokim plaćama, osobito visokoobrazovanim stručnjacima, za koje su poslodavci dugo tražili porezno rasterećenje. Treća promjena odnosi se na smanjenje maksimalnih stopa poreza na dohodak koje su uveli neki gradovi.

Grad Zagreb trenutno ima najviše porezne stope u zemlji, s nižom stopom od 23,6 posto i višom od 35,4 posto. Ministar Primorac razmatra ujednačavanje tih stopa na nacionalnoj razini, pa bi se u svim gradovima i općinama maksimalna viša stopa smanjila na 33 posto, a niža na 22 posto.

U većini gradova i općina, trenutne stope su niže, s granicama od 20 i 30 posto. Ako ova mjera zaživi, osim Zagreba, smanjenje poreznih stopa morat će provesti i gradovi poput Rijeke, Siska, Gospića, Ludbrega, Vrbovskog, Supetra, Vodnjana i nekolicine manjih općina. Naime, u Vodnjanu je niža stopa 22,40%, a viša 33,60%.

Očekuje se da će ove promjene najviše koristiti zaposlenicima u većim urbanim sredinama gdje su porezi na dohodak tradicionalno viši.

Reforme su usmjerene na smanjenje poreznih opterećenja i poticanje gospodarskog rasta, no kritičari upozoravaju da bi najviše koristi opet mogli osjetiti građani s višim primanjima. S obzirom na to da Hrvatska ima jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost (PDV) i visoku razinu općeg poreznog opterećenja, ove mjere bi mogle biti samo početak šireg skupa reformi.

Pitanje ostaje koliko će ova rasterećenja doista pomoći prosječnim građanima, koji i dalje osjećaju teret visokih poreza i niskih plaća.

Ostavite komentar