Zbog eksplozije iskorištavanja djece za pornografiju u Hrvatskoj pokrenuta kampanja #NajboljiDječjiKupaći

I ovog ljeta, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu ponovno pokreće preventivnu kampanju #NajboljiDječjiKupaći usmjerenu na roditelje i skrbnike, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nošenja kupaćih kostima kod djece na plažama i javnim kupalištima.

Kampanja ističe važnost zaštite djece od mogućeg tajnog snimanja i seksualnog iskorištavanja, naglašavajući da prevencija počinje s osnovnim koracima – poput odjeće koja štiti i poruke koja osvještava.

Da je prevencija itekako potrebna, govori i prošlotjedni slučaj s područja PU Istarske. Oni su izvijestili kako su proveli kriminalističko istraživanje nad muškarcem (67) kojeg sumnjiče za kazneno djelo iskorištavanje djece za pornografiju.

Tamo je u jednom turističkom objektu snimao nagu djecu s integriranom kamerom u kemijskoj olovci, a policija je potom pronašla i kameru u ključu od auta. Inovativni i domišljati su to načini za počinjenje ovih kaznenih djela i uopće nažalost – nisu rijetki. 

„Unazad nekoliko godina, prilikom vještačenja koje sam radio, vidio sam masu materijala gole djece bez kupaćih kostima s naših hrvatskih plaža. Ti materijali išli su za daljnju online distribuciju na dark-webu, gdje su ih zlostavljači, predatori razmjenjivali.

Tada smo u Centru odlučili da roditelje i skrbnike moramo osvijestiti o važnosti oblačenja kupaćeg kostima djeci“, započinje osnivač i voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak, koji je uz to i sudski vještak za informatiku, računalnu i mobilnu tehnologiju – sigurnost i zaštitu djece na internetu. 

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

Prevencija je ključni korak

Odgovor zajednice ispočetka je izostao, ali bili su uporni. Da su za to imali dobre razloga govore i brojke vezane uz porast kaznenih djela protiv spolne slobode i iskorištavanja djece.

„U zadnjih nekoliko godina nastala je eksplozija iskorištavanja djece za pornografiju. Slikaju ih sa skrivenim kamerama u satovima, mini frižiderima, naočalama, olovkama, bocama…To se sve distribuira te prodaje.

Zato apeliramo roditelje i skrbnike, pogotovo male djece, da im obuku kupaće kostime na plažama jer ne mogu znati tko gleda njihovu djecu i s kojom namjerom“, pojašnjava Ramljak ističući da je prevencija ključni korak u boljoj zaštiti djece, a za koju treba biti odgovorna cijela zajednica.

Zato Centar redovito prati izvještaje o temeljnim sigurnosnim pokazateljima koje svake godine izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova RH prema kojima se primjećuje alarmantan rast kaznenih djela protiv spolne slobode i iskorištavanja djece, a poglavito kaznenog djela iskorištavanja djece za pornografiju.

• 2024. godina – 427 slučajeva
• 2023. godina – 460 slučajeva
• 2022. godina – 440 slučajeva
• 2021. godina – 363 slučaja

 

To je povećanje od 283% u odnosu na 2018. godinu, kada je zabilježeno 120 takvih djela. U ukupno 427 slučajeva u 2024. godini, bilo je evidentirano 127 žrtava i čak 108 počinitelja. 

Tajno snimanje djece na plažama

Osim nedavno slučaja u Istri, unazad nekoliko godina, mediji tijekom ljeta često izvještavaju o počinjenim kaznenim djelima iskorištavanja djece za pornografiju, tj. fotografiranju i video snimanju nage djece na hrvatskim plažama i kupalištima. Prošle je godine tako na području PU istarska češki državljanin (82) priveden  zbog snimanja djece digitalnim fotoaparatom.  Ipak, neki su u tome puno suptilniji. 

U ranijem slučaju, kada je u jednom rovinjskom turističkom kampu uhićen 33-godišnji Nijemac koji je snimao gole mališane s mobitelom postavljenog na romobil, policija se tada ponovno uvjerila u razvratnu domišljatost seksualnih predatora.

Nakon pretresa kampera s kojim se dovezao, pronašli su više prijenosnih računala, kamera i mobitela te druge opreme s raznim fotografijama i snimkama.

Bio je tu i slučaj u Rovinju gdje je muškarac priveden zbog istog. Ustanovljeno je kako je ručnim satom s integriranom mikro kamerom snimao nagu djecu. 

Međutim, maštovitost i inovativnost takvih predatora ne staje samo na predmetima poput satova. Skrivene kamere mogu se naći u kemijskim olovkama, prijenosnim hladnjacima ili čak bocama.

Roditelji se pozivaju na povećanu pažnju i pridržavanje sljedećih savjeta:

• Obucite djeci kupaće kostime – time smanjujete šansu da vaše dijete bude dio crnih statistika.
• Savjesno dijelite fotografije djece (vaše ili tuđe) na društvenim mrežama.
• Obratite pažnju da slike koje dijelite na društvenim mrežama nipošto ne uključuju slike nage djece i osobne podatke (adresa, lokacija).
• Budite oprezni i promatrajte sumnjive osobe koje mogu snimati djecu.
• Odmah prijavite bilo kakvo sumnjivo ponašanje policiji.

 

Jedan počinitelj – više žrtava

Ovakve brojke ponovno potvrđuju zabrinjavajući trend – jedan počinitelj gotovo uvijek ima više žrtava. To dodatno ilustrira podatak iz 2024. godine vezan uz kaznena djela kibernetičkog kriminaliteta: prijavljeno je 320 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, dok je broj počinitelja bio tek 149. Jasno je da pojedinci čine višestruka kaznena djela, što dodatno naglašava potrebu za bržim otkrivanjem i učinkovitijim sankcioniranjem svakog oblika seksualnog iskorištavanja djece. 

Osim fizičkog prostora, Centar više od 18 godina upozorava da se zlostavljanje sve češće premješta u digitalno okruženje. Tako recimo broj prijavljenih kaznenih djela počinjenih putem komunikacijskih tehnologija za prošlu godinu iznosi 93, a to uključuje kanale poput društvenih mreža, aplikacije za razmjenu digitalnih sadržaja, elektronička pošta i drugi.

“Za ovu vrstu kaznenog djela propisana je kazna od jedne do deset godina zatvora , a spektar kažnjivog ponašanja je širok. Mamljenje, vrbovanje ili poticanje djeteta na sudjelovanje u snimanju ili organizacija snimanja samo su neka ponašanja koja pripadaju tome. Moramo znati da je odgovoran i onaj koji neovlašteno snima, proizvodi, nudi, čini dostupnim, distribuira, širi, pribavlja za sebe ili drugoga ili prodaje te općenito posjeduje materijale sa seksualnim zlostavljanjem djece.

Da bi zlostavljač ušao na određene forume ili web-stranice mora napraviti upload od 5 do 10.000 novih fotografija djece. Puno takvog materijala prirodno kola na društvenim mrežama i internetu. Zato moramo reći – obucite djeci kupaće kostime jer zaista ne gledaju svi djecu istim očima!“, upozorava ponovno Ramljak i osvrće se i na teže oblike kaznenih djela za koje je propisana kazna od 3 do 12 godina zatvora. 

„Time se podrazumijeva da je dijete silom ili pod prijetnjom, obmanom pa čak i prijevarom prisiljeno ili navedeno na snimanje dječje pornografije, odnosno što mi preferiramo zvati stvaranje materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece “, pojašnjava Ramljak u nastavku

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

Kaznena djela spolnog zlostavljanja djece u porastu

Kada je riječ o kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta, koja ulaze u skupinu općeg kriminaliteta, govorimo o porastu od 5.2 % u odnosu na 2023. godinu. U 2024. zabilježeno je ukupno 210 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta počinjena na štetu djece do 15 godina.

Podaci za 2024. godinu ponovno potvrđuju ono što struka već godinama naglašava – prevencija spolnog zlostavljanja djece mora biti stalna, zajednička i ozbiljno shvaćena odgovornost svih nas.

Zabilježen je porast kaznenih djela nad djecom u dobi od 14 do 18 godina za 11,2 %, a odnos broja počinitelja kaznenih djela spolnog zlostavljanja I iskorištavanja djeteta (365) prema broju prijavljenih djela (999) jasno upućuje na to da jedan počinitelj često ima više žrtava. 

Ipak posebnu pažnju treba dati dobi počinitelja, jer od njih 365, čak ih je 171 u dobi do 21. godine života. Najviše maloljetnih počinitelja navedenih kaznenih djela ima između 16 -18 godina (58).

Iako je broj prijava za iskorištavanje djece za pornografiju u 2024. godini padu, zabrinjava podatak da je broj maloljetnih počinitelja tih djela u porastu za 25,2 %. Također, gotovo 10 % svih kaznenih djela počinjeno je putem komunikacijskih tehnologija, najčešće na društvenim mrežama i u aplikacijama za razmjenu sadržaja.

Tu se ne smije zanemariti niti kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja kod kojeg je u izvještaju MUP-a zabilježeno 13 počinitelja (11 muških i 2 ženske osobe) i 38 prijava. Epilog je nepoznat, ali tim Centra za sigurniji internet koji djeluje pri Centru za nestalu i zlostavljanu djecu iz godine u godinu svjedoči sve češćim prijavama djece i odraslih na besplatnoj savjetodavnoj telefonskoj liniji kada se radi o seksualnoj iznudi. Žrtve žele ostati anonimne, a u slučaju maloljetnika prevladava strah od roditeljske reakcije.

U takvom kontekstu, prevencija više ne smije biti tek kampanja – već trajni, sustavni odgovor cijele zajednice. No, sve počinje sa sviješću roditelja: o tome kako djeca koriste internet, tko im je u kontaktima, gdje dijele svoje slike – i koliko su svakodnevno izložena riziku, često i bez da toga budu svjesna.

Skoro tisuću prijava i čak 479 žrtava

Podaci za 2024. godinu pokazuju zastrašujuću stvarnost: gotovo tisuću prijavljenih kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, a među njima 479 maloljetnih žrtava.

Posebno uznemiruje podatak da je više od četvrtine tih kaznenih djela (26,7%) počinjeno od strane maloljetnika i mlađih punoljetnika, što potvrđuje da govorimo o ozbiljnom međuvršnjačkom nasilju.

Činjenica da je među 129 počinitelja do 21. godine čak 267 žrtava (59 M i 211 djevojčica), većinom djevojčica, ne smije ostati u sjeni.

Ovo nije samo poziv na reakciju – ovo je jasan signal da prevenciju moramo početi ranije. 

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

Rad s djecom u riziku

„Naš Centar potiče međuresornu suradnju i holistički pristup – i policije i škole i ustanova socijalne skrbi i organizacija civilnog društva poput naše koja se pružajući socijalne usluge za djecu i mlade svaki dan susreće s djecom u riziku da postanu žrtve svih oblika nasilja.

Detektirajmo ponašanja kod djece koja mogu biti poziv upomoć jer njihove okolnosti poput nesređenih obiteljskih odnosa, siromaštvo, diskriminacija i socijalna isključenost, ovisnička ponašanja mogu biti jasni indikatori ranjivosti, a samim time i potencijala da postanu dio crne statistike“, upozorava Ramljak čiji tim čine socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi i edukacijski rehabilitatori koji se posebno educiraju za tretman žrtava trauma.

Inače se radi o organizaciji koja pruža socijalnu uslugu poludnevnog boravka za djecu s problemima u ponašanju i u riziku u osam podružnica u čak pet slavonskih županija.

U svakodnevnom psihosocijalnom tretmanu kojeg provode tamošnji socijalni radnici, socijalni pedagozi, psiholozi i psihoterapeuti nalazi se oko 120 djece, a da su potrebe za prevencijom veće nego ikada svjedoči i činjenica da je Centar za sigurniji internet, program koji provode, prošle godine dobio svoje urede u Zagrebu i Splitu. 

„Kampanja #NajboljiDječjiKupaći samo je jedna od preventivnih poruka kojom podsjećamo da svi imamo odgovornost u zaštiti djece. Predatori ne uzimaju godišnji – zato prevencija mora biti stalna.

Djeca  su među najranjivijima – imaju vrlo malo kontrole nad time tko ih promatra i s kakvom namjerom. Upravo zato, na nama je – roditeljima, stručnjacima, policiji i cijeloj zajednici – da budemo ti koji reagiraju, osvještavaju i štite. Ne gledaju svi djecu istim očima, i to moramo priznati bez uljepšavanja.

Budimo pažljivi u objavama, ne dijelimo lokacije, adrese i prizore koji djecu izlažu. To je najmanje što možemo učiniti – i najviše što djeci znači“, kaže na kraju Ramljak.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu