PULJANKA GORDANA DERANJA o rastu minimalne plaće: To je teško za industrije koje i ovako teško opstaju

IstraIN

2 Studeni 2019 I 15:09

PULJANKA GORDANA DERANJA o rastu minimalne plaće: To je teško za industrije koje i ovako teško opstaju

Na sjednici Vlade održanoj u četvrtak usvojena je Odredba kojom se minimalna plaća povećava za 250 kuna.

Izazvala je veliko nezadovoljstvo među poslodavcima koji poručuju da je to veliki udarac za one industrije koje ionako jedva opstaju. Na Vladi je usvojen i proračun koji se također našao na meti kritika. Posebno su nezadovoljni prosvjetari koji štrajakaju već četiri tjedna zaredom.

Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznosit će 3.250 kuna što je za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, objavio je slavodobitno premijer na sjednici Vlade u četvrtak. Njegovo oduševljenje ne dijele u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Plaće se ne mogu regulirati stalnim porastom u privatnom sektoru i to bez da je postignut kompromis sa poslodavcima, smatraju u toj organizaciji. Ovom mjerom bit će obuhvaćeno oko 50 tisuća radnika u nekoliko industrija koje se već dugo bore za opstanak, poručuje predsjednica HUP-a Gordana Deranja. 

"Minimalna plaća je stvarno mala i ne smatramo da je to dovoljno. Međutim, govorimo o industrijama koje su radno intenzivne - o drvnoj industriji, tekstilnoj i kožnoj industriji koja sa tim minimalnim plaćama ili nešto malo iznad minimalne opstaje."

Ponavlja da rješenje nisu ovakve populističke mjere i nelogične intervencije države već dijalog sa predstavnicima iz tih industrija.

PRORAČUN NE DONOSI REFORME

"Treba iznaći rješenja kako pomoći, da li u restrukturiranju, da li stimuliranjem, s obzirom na to da su većina njih isključivo izvozne firme. Naći neki modus da im se olakša poslovanje ako smatramo da su nam te industrije u Hrvatskoj potrebne."

Da je ova mjera daleko od idealnog rješenja smatra i ekonomski analitičar Andrej Grubišić. "Ne može odrediti za osobu A poslodavca, osoba B državni birokrat koliko treba platiti nešto osobi C, svome djelatniku, bez da je to ostavio njima dvoma na međusobni dogovor. Ako poslodavac ne ispoštuje dogovor prema posloprimcu onda je uloga države da bude fer arbitar i da učinkovitim sudstvom naplati sve što se može naplatit iz postojeće imovine poslodavca da se taj djelatnik naplati."

Dodaje da ovakvom odlukom država bježi od svoje odgovornosti da uvede red u sudstvo. Smatra da rješenje problema leži u sasvim drugom pristupu. 

"Cure i dečki, smanjite proračun za 25 milijardi kuna i ukinute minimalnu plaću pa ćete vidjeti kako će ljudi vrlo brzo doći na tisuću eura neto". 

Nezadovoljostvo je izazvao i proračun koji je izglasan u četvrtak. Osim poslodavaca negoduju i sindikati, posebno prosvjetari koji štrajkaju već 16 dana.

Ističu da je povećanje koeficijenata za 2 posto koje su dogovorili HDZ i HNS daleko od onoga što traže te da su ovim dogovorom izigrani. Predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever proračun smatra predizbornim te ističe da on donosi nikakve ozbiljne reforme. 

"Pogotove ne reforme koje bi mogle izazvati nezadovoljstvo negdje na nekoj lokalnoj razini tipa nekakvih velikih reformi u sustavu zdravstva, ukidanja nekih bolnica županijskih i slično, što bi sigurno dovelo do nezadovoljstva. To se niti jedna vlast neće priuštiti kao ni neke druge reforme koje bi joj mogle značiti gubitak nešto glasova."

Ostavite komentar