Gradonačelnik Pule Boris Miletić u intervjuu za portal Gradonačelnik.hr osvrnuo se na proteklo, teško razdoblje koje je pogodilo cijeli svijet, uključujući i našu zemlju.
Tim je povodom gradonačelnik istaknuo kako je istarski stožer prvi krenuo s preventivnim mjerama od širenja koronavirusa, te da je rezultat toga, da danas, gotovo dva mjeseca poslije, u Istri nema više oboljelih osoba. Ipak, kriza je neminovno zaustavila gospodarstvo, zbog čega su na razini svih gradova, pa tako i Pule, donesene mjere za gospodarstvo i građane.
Više pročitajte u nastavku
Istarski stožer prvi je krenuo s preporukama i mjerama uslijed korona krize. Prvi ste u Istri zatvorili vrtiće, škole, ustanove u kulturi i ostale, a kasnije se to odnosilo na cijelu Hrvatsku. Čini se da ste od početka shvatili ozbiljnost situacije…
– Itekako. Istra je po mnogočemu specifična, a i nalazimo se na području koje je veoma blizu Italije u kojoj se epidemija otela kontroli. Zbog dnevnih migracija naših ljudi koji zbog posla putuju u Italiju kao i vikend turista u našim krajevima, postojao je i veći rizik unosa uzročnika virusa na područje naše županije. Zato smo u interesu prevencije zdravlja naših građana donijeli drastične mjere koje su se sad pokazale kao opravdane. Cijela Istra i njezini građani ponovo su pokazali odgovornost i zato im veliko hvala. Svi zajedno prošli kroz ovu prvu fazu na jedan discipliniran, strpljiv način. Odlična je stvar što imamo pozitivan trend, ali i dalje moramo poštivati preporuke Stožera kako bi se život čim prije vratio u normalu.
Uz zdravstveni aspekt, posljedice epidemije su i na gospodarstvo. Kako se za to pripremate?
– Posljedice će definitivno biti, ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i cijelom svijetu, a pravi efekti ove epidemije, ovise o puno faktora, prije svega o dužini njezinog trajanja. Mi smo kao Grad, zajedno s ostalim istarskim gradovima i Županijom donijeli cijeli set konkretnih mjera solidarnosti za rasterećenje gospodarstva, s kojima želimo poticati zadržavanje radnih mjesta, ali i pomoći u prevladavanju problema nelikvidnosti onima čije je poslovna aktivnost smanjena uslijed epidemije. Poduzetnici koji su pogođeni krizom i koji za to imaju uvjete oslobođeni su primjerice plaćanja zakupa poslovnih prostora, zakupa javne površine, komunalne naknade i spomeničke rente dok je za komunalni doprinos omogućena obročna otplata.
Za obveznike poreza na potrošnju koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost omogućena je odgoda roka dospijeća plaćanja s intencijom oslobađanja od iste, a ugostiteljima ćemo dozvoliti da maksimalno prošire svoje terase. Uz to, roditelji su oslobođeni plaćanja mjesečne subvencije za program predškolskog odgoja tijekom razdoblja trajanja mjere o obustavi rada. Kako se situacija bude dalje razvijala, tako ćemo i dalje poduzimati sve mjere koje bi mogle biti od pomoći poslovnom sektoru, malim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima vodeći računa da se svaka kuna koju je moguće usmjeri prema gospodarstvu.
Turizam je u tom kontekstu nekako posebno na udaru. Koliko će se situacija s koronom odraziti na turizam?
– Sama pojava koronavirusa dokazala je koliko je zapravo turizam osjetljiv na bilo kakvu nestabilnost i promjene u okruženju. Teško je i nezahvalno u ovom trenutku davati bilo kakve prognoze obzirom da je situacija globalna i da se zbilja jako brzo mijenja. No i tu kako bi pružili potporu turizmu u ovim teškim vremenima, oformljeno je Povjerenstvo za turizam Istarske županije koje aktivno prati i analizira epidemiološku situaciju kako kod nas u Istri i Hrvatskoj tako i na glavnim emitivnim tržištima Istarske županije pa sukladno tome predlagat će konkretne mjere i aktivnosti kako bi se spriječile i smanjile negativne posljedice epidemije na turističku sezonu.
Koje ste mjere štednje uveli?
– Mi već godinama provodimo mjere štednje zbog čega smo redovno među top pet gradova u Hrvatskoj po štedljivosti. Odgodili smo sve investicije i ulaganja koja nisu nužna za 2021. godinu, štedimo apsolutno na svim razinama i ono što vrijedi za Grad, vrijedi i za javne ustanove i trgovačka društva. Bez obzira na situaciju, osigurali smo da cijeli sustav normalno funkcionira, od odvoza smeća, čišćenja ulica, obavljanja ukopa i zbrinjavanja otpada. Što se gradskog proračuna tiče, uspoređujući ukupne priljeve u travnju ove i u travnju prošle godine ona su manja su za 40 posto. To je naprosto realnost koju moramo prihvatiti. Ove godine nije bilo uskrsnica, niti u Gradu Puli niti u gradskim trgovačkim društvima i ustanovama. U ovim okolnostima moramo svi biti odgovorni i solidarni pa smo se tako zajedno sa županom, svi istarski gradonačelnici odrekli trećine plaće u korist Stožera civilne zaštite Istarske županije za nabavku zaštitne opreme.
Neovisno o koroni, ako se osvrnemo na proteklih godinu dana, u Pule i dalje radilo i gradilo na sve strane.
– U pravu ste. Kad je izgradnja u pitanju, rekao bih da imamo jedan kontinuitet. U zadnjih 10-ak godina Pula se jako promijenila i uspjela je napraviti tu tranziciju iz jakog vojnog grada u jedan od najboljih gradova za život u Hrvatskoj. Realizirali smo važne projekte koji su bili temelj za bilo kakav razvoj i tu prije svega mislim na izgrađeni obalni kolektor, na zaokruženi sustav odvodnje, na sustav sprječavanja plavljenja grada, imamo novi plinofikacijski sustav duži od 180 kilometara, novi je vodovodni sustav, kilometre novih cesta i tako dalje. Sve su to investicije koji su čekali 30 pa i 40 godina i drago mi je da smo mi u tome uspjeli.
Uskoro se bliži 14. godišnjica od kad ste imenovani gradonačelnikom Pule. Koji su to projekti koje pamtite i na koje ste najviše ponosni?
– Zbilja je puno toga napravljeno u tom periodu i nezahvalno je bilo što posebno izdvajati. No rekao bih da sam možda najviše ponosan na činjenicu da smo u tom periodu uspjeli iz temelja izgraditi novu školu, proširili smo kapacitete onih postojećih čime je omogućena nastava u jednoj smjeni u gotovo svim školama, imamo nove dječje vrtiće, sva su naša djeca upisana u vrtić bez liste čekanja, izgradili smo suvremeni kompleks gradskih bazena, izgradili smo nogometni stadion, izgradili smo Trg kralja Tomislava na Verudi, Prlazom sv. Teodora približili smo Pulu životu na moru, obnovili smo gradsko kino, plažu na Hidrobazi pretvorili smo u omiljeno kupalište Puležana i da ne nabrajam dalje, ima toga puno. Sve je to ulaganje u budućnost i u kvalitetu života naših građana.
Koji su planovi i projekti u sljedećem razdoblju?
– To će prije svega ovisiti o situaciji s koronavirusom koja će neko vrijeme utjecati i na naše planove. Sada se zapravo vidi da su sve naše mjere štednje koje smo pokrenuli prije 10ak godina i racionalni odnos kojeg imamo prema zajedničkim financijama bile pogođene. To nam omogućuje da imamo stabilan proračun i da se lakše nosimo s ovim izazovom. Kao i do sada, usmjerit ćemo se na daljnje uređenje i ravnomjerni razvoj Pule. Sada je ključno nastaviti s pridržavanjem mjera kako bi se život čim brže vratio u normalu i uvjeren sam da ćemo uspjeti naći način da i pored virusa radimo i razvijamo naše gospodarstvo.
Unatoč izvanrednoj situaciji koja nas je cijelokupno pogodila planirate li nastavak realizacije europskih projekata kao što je i preporuka resornog ministarstva?
– Što se tiče Grada Pule svi procesi vezani za europske projekte idu dalje svojim tokom pa tako i oni u sklopu ITU mehanizma. Svi projekti financirani bespovratnim europskim sredstvima od velikog su značaja za rast i razvoj naše sredine stoga je logično da zadržimo dinamiku njihove provedbe. Samo kroz novi europski mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja osiguran je indikativan iznos od gotovo 180 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava za razne projekte s područja kulturne baštine, prometa, poduzetništva i brownfield investicija. U Gradu Puli, kao središtu urbanog područja na kojemu se provodi ITU mehanizam, do sada su potpisali Ugovor te su s provedbom krenuli projekti rekonstrukcije pulskog fortifikacijskog sustava, konzervacija i rekonstrukcija „Malog rimskog kazališta“, a do konca 2020. bit će realiziran projekt nabavke 20 novih ekoloških autobusa zajedno s punionicom na prirodni plin. Ostali projekti poput projekta prenamjene dijela zgrade bivšeg vojnog objekta Mornaričke bolnice za potrebe istarskog Sveučilišta, zatim projekta „Mehanika – polivalentni centar“ te projekta uređenja coworking centra odvijaju se prema planiranoj dinamici te će nakon procesa evaluacije i ocjene kvalitete i oni krenuti s provedbom. Plan je do konca financijske omotnice tekućeg europskog proračuna realizirati sve planirane projekte sufinancirane iz bespovratnih europskih sredstava i time dodatno unaprijediti standard življenja u našem gradu.
Pula je 5. svibnja obilježila Dana Grada i to u posebnim okolnostima, prvi put u modernoj povijesti. Kako ste doživjeli taj dan i općenito kako gledate na život u ovo doba korone?
– Epidemija koronavirusa definitivno utječe na naš svakodnevni život i mijenja naše navike. Svi zajedno prilagođavamo se situaciji koja se mijenja doslovno iz dana u dan. Zbog epidemije ove smo godine bili primorani obilježiti Dan našega grada u znatno manjem obimu nego što je to inače običaj, a baš su se ove godine poklopile okrugle obljetnice jer Pula slavi 75. godišnjicu oslobođenja, 100. obljetnicu „krvavog 1. maja“ i 35. obljetnicu Dana Europe. Koronavirus definitivno je najveći izazov s kojim se cijela Europa suočava još od kraja Drugog Svjetskog rata, a Pula se u svojoj povijesti itekako znala nositi s brojnim promjenama, a tako će biti dalje. Svaki je izazov ujedno i nova prilika pa sam uvjeren da ćemo kao društvo izvući važnu pouku iz ove situacije. Ono što je svakako dobro je da već više od 2 tjedna dana nemamo novo zaraženih i vidimo da su sve mjere koje je naš istarski stožer donio na vrijeme bile dobre.
Ostavite komentar