Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. listopada, ističe važnost štednje i financijske sigurnosti. Međutim, u Hrvatskoj štednja postaje sve izazovnija zbog visoke inflacije, rastućih troškova života i promjenjivih kamatnih stopa.
Na okruglom stolu pod nazivom 'Kako do ušteda i boljih osobnih financija?', državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić raspravljao je o ulozi vlade u štednji i je li, s obzirom na ekonomske uvjete, realno očekivati od građana da štede ili se okrenu "pametnoj potrošnji" koja bi doprinijela državnom proračunu.
"Jasno da Vlada štedi, to ste imali priliku vidjeti da sad, kod rebalanska rashodi su smanjeni, prihodi su povećani, da je financijsko konsolidiranje naših državnih financija non-stop kontinuirano i ono rezultira s najboljim kreditnim rejtinzima, što u startu znači da to maksimalno omogućuje sveobuhvatnu štednju jer kapitali će u konačnici biti jeftiniji s obzirom na stanje rejtinga same zemlje.", poručio je Milatić.
Više nego ikada ranije, važno je educirati građane o financijskoj pismenosti, osobito mlađe generacije. Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kaže da smo na samome dnu europske ljestvice u znanju i informiranosti potrošača i trgovaca.
"Potrošači su jednako neinformirani od doktora znanosti do onih ljudi sa osnovnom školom i problem je u tome što se nama ljudi javljaju naknadno.
Evo, sada imamo s tom online trgovinom milijardu problema i onda nam se ljudi jave biste li vi molim vas pogledati recenzije, i to Google recenzije, ne recenzije na tom webu, Google recenzije o tom trgovcu. Jesam, kad me prevario. Kad nisam dobio, kad sam krivo dobio i tako dalje. Naknadno ljudi gledaju.". poručila je Knežević.
Zabrinjavajuće je što su mladi često nezainteresirani za edukaciju o financijama. Knežević navodi da mladi nerijetko smatraju financijske teme kompliciranima i nevažnima, zbog čega ih ne motivira učenje o upravljanju novcem.
Organizator konferencije "Financijska pismenost," Toni Milun, smatra da studentski poslovi mogu pomoći mladima da bolje shvate vrijednost novca i razviju odgovornije financijske navike.
"Ja potičem da mladi čim mogu, da krenu raditi. Ne treba to raditi svaki dan, nego samo da osjete što znači zaraditi 30 eura. To može biti bar kratkoročno, ali tih 30 eura će potrošiti puno drugačije.", zaključio je Milun.
Ostavite komentar