Evo što nam sve donosi nova 2025. godina

Nova 2025. godina sa sobom donosi i nova pravila za Hrvatsku. Uz povećanje minimalne plaće, bit će tu i izmjena u poreznim olakšicama na rad, izmjena u porezu na plaće, a tu je i notorni porez na nekretnine.

Sat je otkucao ponoć, zakoračili smo u novu 2025. godinu, a s nama su tako ušle i nove zakonske promjene...

Započinjemo dobrim vijestima. Tako se s prvim danom nove godine iznos minimalne bruto plaće diže na 970 eura. Riječ je o rastu od 130 eura, najavio je krajem listopada premijer Andrej Plenković.

"Na ovaj način pomažemo onoj skupini ljudi koji su u poziciji da primaju minimalne plaće. Rast minimalne plaće automatski diže i studentsku satnicu s 5,25 na 6,06 eura", rekao je Plenković.

A kako bi se povećala stopa zaposlenosti, Vlada je uvela mjere aktivne politike zapošljavanja. Mjere će, osim na zapošljavanje osoba s invaliditetom, biti fokusirane na dugotrajno nezaposlene osobe, rekao je resorni ministar Marin Piletić. "Smanjili smo već stopu nezaposlenosti ispod pet posto, a stopu nezaposlenosti mladih (želimo) smanjiti ispod 10 posto."

• Od danas je na snazi nova porezna reforma! Evo koje su ključne promjene za građane i poduzetnike

Goruća tema u saboru dugo je bio prijedlog izmjene Zakona o strancima, potaknut sve većom potrebom za radnom snagom. Neke od novosti koje donose izmjene ovog zakona jesu da bi se dozvole stranim radnicima izdavale na tri godine, a da bi poslodavci imali ograničenja na zapošljavanje.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović: "Cilj ovih izmjena je dodatna zaštita i stranih radnika i interesa Hrvatske."

A za revitalizaciju demografije Plenković je najavio demografski paket pri čemu će, među ostalim, udvostručiti naknadu za novorođeno dijete sa 309 na 618 eura. A demografske mjere ići će u četiri koraka. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić:

"Mjera za unaprjeđenje sustava podrške roditeljstvu, mjere za izgradnju poticajnog okruženja za obitelji i djecu, mjere za revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom, mjere za poticanje useljavanja hrvatskih useljenika.‘‘

• DZS: U Hrvatskoj u 2023. 19 tisuća više umrlih nego rođenih...

Čekaju nas i mnoge porezne promjene. Mijenjaju se zakoni o lokalnim porezima, o porezu na dohodak, o doprinosima, o porezu na dodanu vrijednost kao i Opći porezni zakon te Zakon o Poreznoj upravi. Državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić: "(...) Predloženo povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane članove i invalidnost."

Nezadovoljne reakcije pokrenuo je porez na nekretnine, koji će iznositi od 60 centi do 8 eura po metru četvornom, ovisno o županiji. Od poreza na nekretnine oslobođene su one u kojima vlasnici stanuju te one koje su u dugoročnom najmu.

Iznimka u oporezivanju kod kratkoročnog najma, bit će iznajmljivači koji su ujedno i domaćini, to jest oni kojima nekretnina koju iznajmljuju ujedno služi i za stanovanje. Ministar turizma Tonči Glavina:

"Na ovaj način i s ovim smanjenjem najviše smo išli na ruku upravo onima koji, uvjetno rečeno, najmanje zarađuju odnosno koji imaju najmanje prihode."

• Glavina: Iza nas je uspješna turistička i sportska godina, a u 2025. planiramo dodatne iskorake!

A tu je i prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe. A tim zakonom će se zabraniti i postavljanje klimatizacijskih uređaja na ulična pročelja zgrade.

Nadalje, vladajuća koalicija usvojila je njihov prijedlog da se u sklopu porezne reforme prag za ulazak malih poduzetnika u sustav PDV-a podigne s 40 tisuća eura na 60 tisuća eura, naglasio je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava.

Ministar poljoprivrede Josip Dabro najavio je potpore Vlade za oporavak mljekarstva u iznosu od 24 milijuna eura.

• Ministarstvo obrazovanja donosi nove mjere sigurnosti u školama nakon tragedije u Zagrebu

Kreće služenje vojnog roka na dva ili tri mjeseca, a povećava se i iznos povratne naknade za ambalažu sa sadašnjih sedam na deset centi. Krajem godine, zbog tragičnog napada nožem u osnovnoj školi Prečko u kojem je ubijen prvašić i ranjena učiteljica te troje djece, Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je mjere za povećanje sigurnosti u školama.

"I tada je izdan naputak da se ne dozvoljava ljudima koji nemaju što raditi u školi da ulaze u škole, pa je između ostaloga najjednostavniji način da se škola zaključa, ali to je jako fluidno, propulzivno, ulazi se, izlazi se, roditelji i djeca; odgovarajuća vrata, ona koja se mogu otvarati iznutra, ne izvana.

Sve su to mjere o kojima će oni danas razmatrati. Razmatrat će i angažman zaštitarskih tvrtki koje onda mogu osigurati i odvraćajuću poruku bilo kome tko nema mjesta biti u školi", rekao je premijer Andrej Plenković.

• Dižu se mjere sigurnosti u školama: Od drugog polugodišta sve će se škole zaključavati