Što je dovelo do misterioznog nestanka rakovica?

Jug Istre suočava se s ozbiljnim problemom – nedostatkom rakovica, ulova koji je inače tipičan za ovo doba godine.

Razlog njihova naglog nestanka ostaje misterij, a znanstvenici pokušavaju dokučiti što se točno događa u podmorju.

Na pulskoj ribarnici prizor koji zabrinjava – malo kupaca, još manje ribe, a od rakovica ni traga.

"Rakovica nisam imala već dosta vremena, baš dugo. Ove godine ih je na tržnici bilo možda jednom," kazala je za Dnevnik Nove TV prodavačica Jasminka Popović.

Prema riječima prodavača, situacija se iz godine u godinu pogoršava – kupci traže, ostavljaju rezervacije, ali bez uspjeha. Sada su i ribarske mreže na jugu Istre ostale prazne.

Boris Tanković, ribar s više od 40 godina iskustva, potvrđuje alarmantno stanje:

"Jednostavno ih nema. Na tri, četiri kilometra mreža ulovimo možda tri ili četiri rakovice. To se više nikome ne isplati. Ne pokriješ ni troškove, a kamoli zaradiš", poručio je Tanković za Dnevnik Nove TV.

Tko je kriv za nestanak rakovica?

Točan razlog nestanka ovih morskih stanovnika još nije poznat, ali znanstvenici sumnjaju na kombinaciju više faktora. Prvi i najočitiji je – čovjek.

"Lovilo se u najosjetljivijem periodu njihova životnog ciklusa, kada su 99 posto ulova bile zrele ženke s oplođenim jajašcima," objašnjava za Dnevnik Nove TV, biolog Andrej Jaklin.

Uz prekomjerni izlov, tu su i klimatske promjene koje uzrokuju ozbiljne poremećaje u morskom ekosustavu. Rakovi u ranom stadiju života hrane se planktonom, a promjene u njegovoj dostupnosti mogu ozbiljno utjecati na preživljavanje mladih jedinki.

"Larve prolaze različite stadije dok rastu i presvlače se, a pritom se hrane fitoplanktonom i zooplanktonom. Ako hrane nema, njihova populacija nema šanse za oporavak," dodaje Jaklin.

Na listu mogućih uzroka mogu se dodati i zatopljenje mora te prirodni dugoročni ciklusi populacije. Međutim, točan odgovor još uvijek izmiče znanstvenicima.

Aquarium Pula

Postoji li šansa za oporavak?

Velika rakovica (Maja squinado) zaštićena je vrsta i endem Sredozemlja. Njezini migracijski obrasci poznati su stručnjacima – mlade jedinke krajem ljeta i početkom jeseni odlaze u dublje more, dok se u proljeće vraćaju u pliće vode radi parenja.

Odrasli primjerci žive nekoliko godina nakon spolne zrelosti, a njihove ličinke se brzo razvijaju – tri razvojna stadija prolaze u samo 18 do 22 dana na temperaturi od 18 do 19 °C. Ipak, ako temperatura mora prijeđe 23 °C na duže vrijeme, može doći do povećane smrtnosti.

Ostaje pitanje – hoće li se populacija rakovica moći oporaviti, ili će njihov nestanak postati trajna posljedica ljudskog utjecaja i klimatskih promjena? Vrijeme će pokazati.