Više od 800 stručnjaka u Rovinju: Umjetna inteligencija u fokusu CUC2025 konferencije
Ova konferencija pružila je dragocjenu priliku za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi u integraciji tehnologije u obrazovanje. Nastavljajući tradiciju poticanja inovacija u obrazovanju, CARNET je još jednom dokazao svoju predanost unaprjeđenju hrvatskog obrazovnog sustava.
Više od 800 nastavnika, ravnatelja, znanstvenika i edukacijskih stručnjaka okupilo se ovog tjedna u Rovinju na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike pod nazivom “CUC2025: Od inspiracije do akcije” kako bi raspravljali o ključnim izazovima i mogućnostima koje donosi umjetna inteligencija.
Središnje teme ovogodišnje konferencije obuhvaćale su primjenu umjetne inteligencije u učionici, ravnotežu života u digitalnom dobu te nove pristupe inkluzivnom i održivom obrazovanju. Tijekom trodnevnog programa, sudionici su imali priliku birati između više od 120 aktivnosti, uključujući interaktivna izlaganja, radionice, panel rasprave, BoF sesije.
Poseban naglasak stavljen je na projekt Primjena digitalnih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju – BrAIn, čiji su rezultati i istraživački uvidi predstavljeni kroz niz stručnih izlaganja.
„Prepoznajući važnost umjetne inteligencije i njezinog utjecaja na obrazovni sustav, pokrenuli smo projekt BrAIn koji se fokusira na razvoj kritičkog mišljenja, pismenosti u području umjetne inteligencije i digitalnih kompetencija nastavnika i učenika. Jedna od prvih aktivnosti u projektu bila je izrada kurikuluma o umjetnoj inteligenciji za osnovne i srednje škole koji od ove školske godine eksperimentalno provode 243 nastavnika.
Iznimno smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima, a CARNET-ova konferencija za korisnike pružila je priliku za razmjenu iskustava i dobrih praksi primjene kurikuluma kroz projektno i istraživačko učenje i poticanje kreativnosti“, istaknuo je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.
Foto: CARNET
U sklopu projekta izrađeni su kurikulumi o umjetnoj inteligenciji za izvannastavnu aktivnost i fakultativni predmet s ciljem razvoja kritičkog mišljenja o utjecaju tehnologija u nastajanju, uključujući umjetne inteligencije, i osposobljavanja za praktičan rad s tehnologijama u nastajanju.
„Uvođenjem kurikuluma o umjetnoj inteligenciji svrstali smo se među samo nekoliko zemalja u svijetu koje su prepoznale potrebu upoznavanja učenika s potencijalom i utjecajem digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije već u osnovnoj školi.
Učenici tako imaju priliku aktivno proučavati i kritički promišljati o novim tehnologijama, upoznati se s etičkim izazovima te dobiti stvarne uvide o mogućnostima tehnologije koja će obilježiti njihovu budućnost“, naglasio je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja za Sektor za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn, dodajući kako je OECD – Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – istaknula BrAIn kao primjer dobre prakse u svojem izvješću o budućnosti umjetne inteligencije.
Među istaknutijim događanjima konferencije bio je šesti sastanak DELTA radne skupine, europske platforme koja okuplja stručnjake, donositelje odluka i edukatore iz zemalja članica s ciljem razvoja i unaprjeđenja digitalnog obrazovanja u Europskoj uniji. Rasprava je bila posvećena ulozi umjetne inteligencije u oblikovanju obrazovnih politika EU-a.
Foto: CARNET
Tom prigodom, predstavnici CARNET-a predstavili su niz svojih ključnih usluga i projekata, uključujući e-Dnevnik, e-Upise, e-Škole, BrAIn, e-Sveučilišta i CroQCI, te naglasili važnost europske suradnje kroz projekt NRENs4Education koji povezuje obrazovne institucije diljem Europe putem zajedničke digitalne infrastrukture.
Na konferenciji su predstavljeni i konkretni primjeri iz učionica koji pokazuju kako umjetna inteligencija može obogatiti obrazovni proces na kreativan i smislen način. Tako su neki učenici razvijali vlastite virtualne pomoćnike i trenirali modele strojnog učenja, dok su drugi uz pomoć AI alata izrađivali kazališne scenarije i promišljali o granici između stvarnog i digitalnog identiteta.
U jednoj školi AI je korišten za analizu podataka u projektu o obnovljivim izvorima energije, dok su nastavnici u drugim sredinama pokazali kako se kroz društvene igre može razvijati algoritamsko razmišljanje.
AI je poslužio i kao alat inkluzije, pružajući podršku učenicima s teškoćama kroz personalizirane sadržaje i asistivne alate, a poseban interes izazvali su projekti koji su umjetnu inteligenciju povezivali s ekološkim temama, poput školskih inicijativa za očuvanje okoliša.
Ova konferencija pružila je dragocjenu priliku za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi u integraciji tehnologije u obrazovanje. Nastavljajući tradiciju poticanja inovacija u obrazovanju, CARNET je još jednom dokazao svoju predanost unaprjeđenju hrvatskog obrazovnog sustava.
Policijski službenici su 6. prosinca oko 22 sata na Cesti prekomorskih brigada u Puli zaustavili teretni automobil, pulske registracijske oznake, kojim je upravljao 44-godišnjak.
Na konferenciji je rečeno da cijeli projekt vodi SDP-ovac Stevan Muidža, donator SDP-a i IDS-a, te da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništio navedeni urbanistički plan zbog pogodovanja investitoru, moćnom i sumnjivom srpskom kapitalu.
Sredstva su prikupljena u sklopu humanitarne akcije koja potiče svijest o očuvanju muškog zdravlja te nabavku opreme za onkološke pacijente u pulskoj bolnici.
Akcija je započela 25. studenog u suradnji s Gradom Pula, inicijativom da se Veliki rotor u Šijani i Svjetleći divovi osvijetle narančastom bojom. Budući da akcija traje do 10. prosinca, članice su je dodatno obilježile dijeljenjem mandarina prolaznicima.
Proširenjem će Dom dobiti 35 novih ležajeva, uključujući mjesta u stacionaru, pa će ukupni kapacitet porasti na 120 ležajeva. Projekt uvodi i model obiteljskih zajednica — smještajne jedinice s privatnim sobama te zajedničkim dnevnim boravcima i kuhinjama.
Sezona grijanja i blagdanska atmosfera najljepši su dio godine, ali u isto vrijeme i razdoblje kada zbog jedne sitne pogreške mogu nastati velike štete.
Međunarodna svemirska postaja odredište je svemirskih brodova, s i bez posade, iz Europe, Japana, SAD-a i Ruske Federacije. Postoji osam spojnih mjesta (svaka sličnost s filmom Osmi putnik – Alien, je slučajna), no nisu sva mjesta pogodna za sve brodove.
Tipičan dan na kampu uključuje zajednički doručak, rad u grupama kroz prijepodnevne i poslijepodnevne sate, ručak i večeru, slobodno vrijeme te večernje predavanje ili filmsku večer.
Mnoga djeca dolaze iz izrazito ranjivih sredina: roditelji se bore s ovisnostima, psihičkim poteškoćama ili posljedicama vlastitog odrastanja u institucijama, a dio ih je u zatvoru.