U Pulu stižu stručnjaci za sigurnost djece na internetu
Kroz predavanja i panel raspravu, sudionici će imati priliku čuti istaknute stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, pedagogije, psihosocijalne podrške i policijskog rada, a fokus će biti na konkretnim alatima i praksama kako zaštititi djecu od internetskih prijetnji.
Pod nazivom „Sigurnost djece na internetu: Od prevencije do reakcije“, u Puli će se krajem 28. i 29. travnja održati dvodnevna stručna konferencija i trening namijenjeni učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi i svima koji se u svom radu bave dobrobiti djece.
Događaj će se održati u velikoj dvorani Coworking Centra Pula na adresi Ulica Marka Marulića 5.
Osnivanjem Centra za sigurniji internet u Puli, Istra se priključuje nacionalnim naporima u borbi protiv elektroničkog nasilja i digitalnih prijetnji djeci.
U organizaciji Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Poduzetničkom centru Coworking, u Puli, danas je održana Konferencija „Sigurnost djece na internetu: Od prevencije do reakcije“.
14:33Prije 278 d28.04.2025
Zbog velikog interesa i važnosti same teme, sva mjesta za sudjelovanje na treningu stručnjaka su popunjena, što potvrđuje koliko je u stručnim krugovima prisutna svijest o izazovima koje digitalno okruženje donosi djeci i mladima. Nešto slobodnih mjesta ostalo je za sudjelovanje na konferenciji te su prijave otvorene putem obrasca ovdje.
Kroz predavanja i panel raspravu, sudionici će imati priliku čuti istaknute stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, pedagogije, psihosocijalne podrške i policijskog rada, a fokus će biti na konkretnim alatima i praksama kako zaštititi djecu od internetskih prijetnji.
Među predavačima ističu se Denis Rukavina, specijalist za kibernetičku sigurnost s posebnim fokusom na zaštitu djece od online zlostavljanja iz PU osječko-baranjske i Ljiljana Čulić, pedagoginja iz Centra za sigurniji internet koja radi s djecom predškolskog uzrasta i poučava ih odgovornom korištenju tehnologije. Pridružit će im se i Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet te socijalna pedagoginja Danijela Perić Krstulović, ali i psihijatrica Puležanka.
Panel rasprava o zaštiti od predatora
Događaj će upotpuniti panel rasprava pod nazivom „Djeca na meti: Kako ih zaštititi od predatora i online nasilja?“, na kojoj će sudjelovati Tomislav Ramljak, osnivač i voditelj Centra za sigurniji internet, Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra Bernays, Alica Rosić Jakupović i Ivana Selak Poljak iz Policijske uprave Istarske. Cijeli program konferencije dostupan je ovdje.
Konferencija će pružiti platformu za razmjenu iskustava, raspravu o aktualnim izazovima i stvaranje smjernica za učinkovitiju zaštitu djece u digitalnom okruženju. Organizatori iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu ističu kako je cilj osnažiti stručnjake znanjem i alatima kako bi pravovremeno mogli reagirati na online prijetnje, ali i djelovati preventivno kroz obrazovanje i podršku djeci i roditeljima.
Foto: Centar za sigurniji internet
O radu Centra za sigurniji internet
Ova organizacija djeluje već 19 godina u području zaštite djece provodeći preventivne programe i psihosocijalni tretman za djecu s problemima u ponašanju. Osim toga, osnivači su nacionalnog Centra za sigurniji internet koji djeluje kroz helpline liniju 0800 606 606 na kojoj posebno educirani stručnjaci poput psihologa, socijalnih radnika i psihoterapeuta odgovaraju na upite žrtava elektroničkog nasilja. U okviru Centra djeluje i hotline koji zaprima materijale s online zlostavljanjem djece, govorom mržnje i ostalo.
Podsjetimo, Centar za sigurniji internet je ranije ove godine u veljači iznio podatke o radu helpline linije koja je u 2024. godini zaprimila 993 upita.
To je čak 500 upita više nego u godini prije, odnosno 110%-ni porast upita za pomoć i dodatno usmjeravanje.
Primjeri zbog kojih djeca, mladi, stručnjaci i roditelji traže pomoć tima Centra za sigurniji internet uključuju situacije u kojima su dijeljene snimke ili fotografije koje su žrtve ranije objavile, a koje su potom iskorištene za izrugivanje ili stvaranje lažnih profila s istim slikama.
Osobne informacije i govor mržnje su dijeljeni i na platformama poput TikToka i Instagrama. Jedan od primjera uključuje i WhatsApp grupe s porukom „dodaj svakoga kog znaš“ u kojoj učenici razmjenjuju uvredljive poruke ili pjesme usmjerene protiv svojih vršnjaka i pozivaju velik broj vršnjaka da se priključe toj grupi.
“U skladu sa zabrinjavajućim trendom, zabilježeno je više slučajeva nesporazumnog dijeljenja seksualno eksplicitnog sadržaja koji uključuju maloljetnike, a u zadnjem tromjesečju 2024. posebno je odjeknuo opasni online izazov “Superman Challenge” koji je doveo do ozljeda poput prijeloma ruku kod nekoliko maloljetnika u Hrvatskoj koji su se upustili u izazov. S ciljem podizanja svijesti o ovom problemu održano je više predavanja za stručnjake kao i za roditelje”, govore iz Centra.
Policija je u noći na 30. siječnja u Mostu Raša i Velenikima zaustavila dvojicu vozača – jedan je vozio s 1,64 promila unatoč zabrani, a drugi odbio testiranje.
Iz Zavoda poručuju kako je povećanje cijene nužno kako bi se zadržala postojeća razina dostupnosti zdravstvene skrbi te spriječile negativne posljedice za osiguranike.
Često se postavlja i pitanje koliko se radnici iz udaljenih zemalja uspijevaju upoznati s lokalnom gastronomijom i ponudom, poput istarskog pršuta ili malvazije, te utječe li to na kvalitetu usluge.
Treća korekcija kolektivnog ugovora pokazatelj je da gradska uprava nastavlja kontinuirano brinuti o unaprjeđenju materijalnih i drugih prava svojih djelatnika.
Dok gotovo pet tisuća doktoranada u Hrvatskoj studira ponajprije u velikim sveučilišnim centrima, pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile pripada tek simboličnih 12 upisanih – svega 0,2 posto ukupnog broja u zemlji.
Mlad i tek punoljetan, Tomislav Brstilo dao je život za Hrvatsku svega dva mjeseca nakon što se dobrovoljno priključio obrani, poginuvši u minskoj eksploziji na bojišnici Letinac–Dabar.
Građani mogu predati čak 30 različitih vrsta otpada, među kojima su baterije i akumulatori, lijekovi, boje, deterdženti i druge kemikalije, električni i elektronički otpad, toneri, jestiva ulja i masti te metalni otpad.
U nadmetanju mogu sudjelovati fizičke osobe – obrtnici, pravne osobe te zajednice ponuditelja registrirani u Republici Hrvatskoj za obavljanje odgovarajuće djelatnosti.