ŠTO JE SRČANI CRV? Labura otkrio sve o simptomima, dijagnozi i liječenju teške bolesti koja može prijeći i na ljude

Svi koji imamo ljubimce znamo koliko su oni više od kućnih životinja – oni su članovi obitelji. 
I baš kao što brinemo o sebi, moramo paziti i na njihovo zdravlje.

Nažalost, postoje bolesti koje možda ne vidimo odmah, ali mogu biti vrlo opasne.

Jedna od takvih je i bolest poznata kao srčani crv – tiha prijetnja koja se sve češće pojavljuje i kod nas.

Rovinjski veterinar, Hrvoje Labura otkrio je za IstraIN sve detalje o ovoj bolesti.

''Srčani crv je parazit, parazit kojeg prenose komarci, parazit koji u principu ne predstavlja zoonozu i opasnost za ljudsko zdravlje, ali predstavlja opasnost za zdravlje mesoždera i naših kućnih ljubimaca, pasa i mačaka.

Prenosi se ubodom komarca, odnosno sa zaražene životinje na neku drugu, nezaraženu životinju kada dođe do sisanja, i tada se srčani crv, odnosno stručno Dirofilaria immitis, počinje prenositi u cirkulaciji sve dok ne dođe do aorte ili samog srca.

Pexsels

U srcu stvara adulte koji se ondje naseljavaju, razmnožavaju i kasnije uzrokuju velike, velike probleme.

Bolest može biti nevidljiva na početku i u principu jest nevidljiva na početku, a počinje se manifestirati tek kada dođe do velikog broja tih crva.

Ono što će vlasnici prvo primijetiti jest da im se pas naglo počinje umarati, da možda počinje kašljati, pa čak u nekim rijetkim slučajevima zna i šepati te pokazivati znakove umora.

U principu, svakodnevna šetnja sa svojim kućnim ljubimcem koja je znala trajati pola sata skrati se sigurno na polovicu, i tada se vlasnik zabrine i kaže: "Čuj, kako mi je naglo ostario pas", govori Labura.

 

Pexsels

''Bolest se najčešće pojavljuje kod pasa, dok je zabilježen manji broj slučajeva kod mačaka, ali ne u tolikom broju da bi se stvarala panika ili problematika.

Kod ljudi se također zna dogoditi da budemo pozitivni na samog parazita, međutim, kod ljudi ne izaziva probleme u srcu, već nastaju lokalne lezije na mjestu uboda, i to najčešće, jer ne izazivaju veće smetnje niti se razmnožavaju u toj mjeri'', poručio je.

''Liječenje kao takvo zna potrajati po nekoliko mjeseci. Lijekovi koji se daju za liječenje srčanog crva izuzetno su jaki pa uz njih moramo provoditi i potporne terapije s probioticima i uravnoteženom prehranom.

Tako da svatko tko je to možda prošao, sigurno se više nikad neće dovesti u situaciju da to propusti slučajno. I zato pozivamo na preventivu — bolje spriječiti nego poslije liječiti.

Dakle, mogu ozdraviti u potpunosti, ali ima i pasa koji, iako izliječeni, u sebi ipak nose nešto, odnosno ostanu određene posljedice. A o čemu to ovisi? To, naravno, ne ovisi o njima, nego o nama — o vlasnicima koji pravovremeno reagiraju.

Ako se bolest otkrije pravovremeno - postoje brzi testovi koje radimo i mi u ambulanti, i u roku od 10 minuta znamo je li pas pozitivan ili negativan, je li nositelj ili nije bio u kontaktu, tada se može na vrijeme početi s liječenjem.

Terapija se započinje pravovremeno i pas kroz, recimo, dvadesetak do tridesetak dana ozdravi, postaje ponovno negativan, zaštitimo ga i nikad više neće imati problema'', rekao je Labura.

Bolje spriječiti, nego liječiti - evo kako! 

''Pošto smo na kraju travnja i početku svibnja, sada je pravo vrijeme za prevenciju. Na tržištu postoje razni preparati: od tableta koje se daju mjesečno, tableta koje štite ne samo od srčanog crva nego i od buha, krpelja i ostalih nametnika, pa do onih koje se daju svakih mjesec i pol, kao i cjepiva koje se daje jednom u sezoni, kako bi ih uništilo tijekom cijele sezone.

Moramo pri tome napomenuti da je srčani crv, odnosno sama bolest, najrasprostranjenija i najaktivnija u doba kada su prisutni komarci.

Što to znači? Sada je pravo vrijeme za prevenciju kako bismo izbjegli sezonu svibnja i lipnja, ali i kasnije, rujna i listopada, kada komarci napadaju pa i nas ljude grizu da hoćemo poludjeti'', istaknuo je.

 

Pexsels

Pozivam sve odgovorne vlasnike da zaštite svoje ljubimce, ponajprije pse, od srčanog crva, a metodu zaštite ćemo odabrati zajednički — dogovorom.

Ništa nije toliko financijski zahtjevno, a svakako je isplativije prevenirati nego kasnije trošiti znatne iznose na dugotrajno liječenje i osjećaj krivnje uz pitanje - "Zašto nisam reagirao na vrijeme?'', zaključio je za IstraIN, rovinjski veterinar Hrvoje Labura.