U ponedjeljak, 5. svibnja, povodom Međunarodnog dana primalja, u Općoj bolnici Pula održan je Dan otvorenih vrata koji je okupio više od 50 trudnica i njihovih obitelji. Događaj je organizirala Istarska podružnica Hrvatske komore primalja, a posjetiteljice su imale priliku upoznati rad primalja, postavljati pitanja i sudjelovati u edukativnim radionicama.
Kako za Rovinj FM i IstraIN ističe Marta Varzić, primalja i predsjednica istarske podružnice Komore primalja, ovogodišnji odaziv bio je izniman.
Na Majčin dan, Ingrid Dušić Kurelić nas podsjeća – zagrlite svoju mamu, pitajte ju kako je. Jer mama je samo jedna.
06:20Prije 235 d11.05.2025
"Malo smo bile šokirane brojem žena, ali to nam je ujedno i pokazalo koliko je ženama važno znati tko su primalje, što mogu očekivati i kako se pripremiti za porod. Događaj je prošao fenomenalno", istaknula je Varzić.
Najčešća pitanja trudnica odnose se na sam tijek poroda, pripremu za bolnicu i eventualne komplikacije. "Mnoge žene dolaze s velikim strahom, dijelom i zbog priča iz prošlosti. Naša je zadaća razbiti te mitove, dati im točne informacije i umiriti ih. Kroz prezentaciju im objašnjavamo kada treba doći u bolnicu, što ponijeti, kada se zabrinuti, a kada ne", dodaje Varzić.
U razgovoru je naglašena i važnost uloge primalja u suvremenom zdravstvenom sustavu. Primalje su educirane stručnjakinje koje pokrivaju čitav spektar skrbi – od vođenja fiziološke trudnoće i poroda, do skrbi za majku i novorođenče nakon poroda. Iako zakon prepoznaje široku stručnu ulogu primalja, u praksi je još uvijek često liječnik taj koji vodi i fiziološke trudnoće i porode.
"Primalje bi po zakonu trebale samostalno voditi fiziološku trudnoću i porod, no u Hrvatskoj to još nije potpuno zaživjelo. Mi u bolnici surađujemo s liječnicima i radimo sve što treba, ali svakako ima prostora za profesionalni napredak i veće prepoznavanje naše uloge", pojasnila je Varzić.
Foto: FB / Marta Varzić
Varzić naglašava da je primaljstvo više od profesije – to je poziv. "Teško je ovaj posao raditi ako ga ne volite. Potrebno je dati cijeloga sebe kako bi svaka žena imala dostojanstveno iskustvo poroda, a beba došla na svijet zdrava", kaže.
Dan otvorenih vrata pokazao je koliko su trudnice željne informacija i podrške, ali i kolika je važnost rada primalja u svakom koraku trudnoće i poroda. Manifestacije poput ove značajan su korak prema većoj osviještenosti, inkluziji i jačanju povjerenja u zdravstveni sustav.
Primjetan je i pozitivan pomak u uključivanju partnera u sam čin poroda. "U zadnjih nekoliko godina rijetko se dogodi da partner nije prisutan. Njihova prisutnost ženama daje sigurnost, olakšava komunikaciju i pomaže u stvaranju pozitivnog iskustva poroda. Rodilja se puno lakše opusti kad zna da uz nju stoji poznata i bliska osoba", istaknula je Varzić.
Dodaje i da je porod timski rad. "Partneri ne trebaju brinuti hoće li "pasti u nesvijest". Bitna je njihova prisutnost, podrška i spremnost da budu tu za svoju partnericu u važnom trenutku".
Babinje kao zaboravljena faza
Jedan od problema koji Varzić posebno ističe je nedovoljna pažnja koja se posvećuje ženama nakon poroda. "Porod nije kraj priče. Tada tek počinje najosjetljivije razdoblje – babinje. Tijelo žene prolazi kroz velike fizičke i emocionalne promjene, a često se od njih očekuje da odmah "nastave gdje su stale" – upozorava.
Posebno je zabrinjavajuće, kaže, što se o psihičkom zdravlju žena nakon poroda i dalje malo govori. "Baby blues i postporođajna depresija nisu rijetkost. One najčešće nastaju jer žena ostaje bez stvarne podrške. Sve je na njezinim leđima, a okolina često zanemaruje koliko joj zapravo treba – vrijeme, odmor, razumijevanje".
"Ako želite pomoći rodilji, skuhajte ručak, operite suđe, ne dovodite društvo odmah nakon povratka iz rodilišta. Omogućite joj da se u miru posveti sebi i bebi. To su male, ali ključne geste koje mogu uvelike pomoći", poručuje Varzić.
Dijelom možemo zahvaliti rimskom kralju Numi Pompiliju. Prema tradiciji, tijekom svoje vladavine (oko 715. – 673. pr. Kr.) Numa je revidirao rimski republikanski kalendar tako da je siječanj zamijenio ožujak kao prvi mjesec.
Prema procjenama, blagdansko razdoblje jedno je od razdoblja u godini kada se baca najviše hrane. Riječ je ne samo o financijskom gubitku, nego i o problemu koji ima šire posljedice – od nepotrebnog trošenja resursa do negativnog utjecaja na okoliš.
Ispunjeni glavni gradski trg u Rovinju bio je mjesto velikog novogodišnjeg slavlja, gdje su Rovinjci i brojni gosti uz nastup Plavog orkestra i odbrojavanje zajedno ušli u 2026. godinu.
Ukidanje vinjete na ovom dijelu ceste ubrzat će prelazak granice i smanjiti troškove brojnih vozača. Ipak, riječ je o privremenoj mjeri, a dio javnosti u Sloveniji povezuje ju s izbornom godinom.
"Ova cijena od 11 eura za osobnog asistenta je bruto satnica. I ovim putem apeliramo na sve pružatelje usluge osobne asistencije da je maksimalno pretoče u bruto cijenu sata osobnog asistenta jer u toj cijeni satnice su i određeni troškovi koje imaju pružatelji usluge."
Posljednji dan u godini donosimo kao trenutak za tiho podvlačenje crte, s pogledom unatrag na sve što je bilo i nadom da će godina pred nama donijeti više mira, razumijevanja i razloga za optimizam.
Određene kategorije putnika s prebivalištem na području Istarske županije mogu od siječnja 2026. besplatno putovati i u izravnim vlakovima na relaciji Pula – Zagreb – Pula, koji voze preko Slovenije.