U ponedjeljak, 5. svibnja, povodom Međunarodnog dana primalja, u Općoj bolnici Pula održan je Dan otvorenih vrata koji je okupio više od 50 trudnica i njihovih obitelji. Događaj je organizirala Istarska podružnica Hrvatske komore primalja, a posjetiteljice su imale priliku upoznati rad primalja, postavljati pitanja i sudjelovati u edukativnim radionicama.
Kako za Rovinj FM i IstraIN ističe Marta Varzić, primalja i predsjednica istarske podružnice Komore primalja, ovogodišnji odaziv bio je izniman.
"Malo smo bile šokirane brojem žena, ali to nam je ujedno i pokazalo koliko je ženama važno znati tko su primalje, što mogu očekivati i kako se pripremiti za porod. Događaj je prošao fenomenalno", istaknula je Varzić.
Najčešća pitanja trudnica odnose se na sam tijek poroda, pripremu za bolnicu i eventualne komplikacije. "Mnoge žene dolaze s velikim strahom, dijelom i zbog priča iz prošlosti. Naša je zadaća razbiti te mitove, dati im točne informacije i umiriti ih. Kroz prezentaciju im objašnjavamo kada treba doći u bolnicu, što ponijeti, kada se zabrinuti, a kada ne", dodaje Varzić.
U razgovoru je naglašena i važnost uloge primalja u suvremenom zdravstvenom sustavu. Primalje su educirane stručnjakinje koje pokrivaju čitav spektar skrbi – od vođenja fiziološke trudnoće i poroda, do skrbi za majku i novorođenče nakon poroda. Iako zakon prepoznaje široku stručnu ulogu primalja, u praksi je još uvijek često liječnik taj koji vodi i fiziološke trudnoće i porode.
"Primalje bi po zakonu trebale samostalno voditi fiziološku trudnoću i porod, no u Hrvatskoj to još nije potpuno zaživjelo. Mi u bolnici surađujemo s liječnicima i radimo sve što treba, ali svakako ima prostora za profesionalni napredak i veće prepoznavanje naše uloge", pojasnila je Varzić.
Foto: FB / Marta Varzić
Varzić naglašava da je primaljstvo više od profesije – to je poziv. "Teško je ovaj posao raditi ako ga ne volite. Potrebno je dati cijeloga sebe kako bi svaka žena imala dostojanstveno iskustvo poroda, a beba došla na svijet zdrava", kaže.
Dan otvorenih vrata pokazao je koliko su trudnice željne informacija i podrške, ali i kolika je važnost rada primalja u svakom koraku trudnoće i poroda. Manifestacije poput ove značajan su korak prema većoj osviještenosti, inkluziji i jačanju povjerenja u zdravstveni sustav.
Primjetan je i pozitivan pomak u uključivanju partnera u sam čin poroda. "U zadnjih nekoliko godina rijetko se dogodi da partner nije prisutan. Njihova prisutnost ženama daje sigurnost, olakšava komunikaciju i pomaže u stvaranju pozitivnog iskustva poroda. Rodilja se puno lakše opusti kad zna da uz nju stoji poznata i bliska osoba", istaknula je Varzić.
Dodaje i da je porod timski rad. "Partneri ne trebaju brinuti hoće li "pasti u nesvijest". Bitna je njihova prisutnost, podrška i spremnost da budu tu za svoju partnericu u važnom trenutku".
Babinje kao zaboravljena faza
Jedan od problema koji Varzić posebno ističe je nedovoljna pažnja koja se posvećuje ženama nakon poroda. "Porod nije kraj priče. Tada tek počinje najosjetljivije razdoblje – babinje. Tijelo žene prolazi kroz velike fizičke i emocionalne promjene, a često se od njih očekuje da odmah "nastave gdje su stale" – upozorava.
Posebno je zabrinjavajuće, kaže, što se o psihičkom zdravlju žena nakon poroda i dalje malo govori. "Baby blues i postporođajna depresija nisu rijetkost. One najčešće nastaju jer žena ostaje bez stvarne podrške. Sve je na njezinim leđima, a okolina često zanemaruje koliko joj zapravo treba – vrijeme, odmor, razumijevanje".
"Ako želite pomoći rodilji, skuhajte ručak, operite suđe, ne dovodite društvo odmah nakon povratka iz rodilišta. Omogućite joj da se u miru posveti sebi i bebi. To su male, ali ključne geste koje mogu uvelike pomoći", poručuje Varzić.
Žudnja za slatkim nije uvijek samo stvar apetita ili manjka samokontrole. Iza neodoljive potrebe za čokoladom, kolačima i drugim slasticama često stoje svakodnevne navike kojih možda uopće nismo svjesni.
Dok većina životinja instinktivno bježi od šumskih požara, jedan neobičan kukac radi upravo suprotno. Crni borov krasnik sposoban je registrirati infracrveno zračenje vatre, a opožarena stabla ključna su za njegov životni ciklus.
Dok kupači na površini možda ne primjećuju veliku razliku, podmorje Mediterana prolazi kroz ubrzanu transformaciju. Zagrijavanje mora pogoduje širenju tropskih vrsta, a neke od njih već su pronašle novi dom i u Jadranu.
Ljetni jelovnik, dakle, ne mora biti ni kompliciran ni dosadan. Nekoliko sezonskih namirnica, malo kreativnosti i što manje vremena uz vrući štednjak često su sasvim dovoljni za ukusan obrok.
U Europskoj uniji 2024. godine fakultet je završilo 4,5 milijuna ljudi, među kojima čak 2,6 milijuna žena i 1,9 milijuna muškaraca. Razlike su još izraženije kada se pogledaju pojedina područja studiranja, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Europska unija ubrzava pripreme za digitalni euro i uvođenje paneuropskog sustava plaćanja u inozemstvu, s ciljem smanjenja ovisnosti o američkim kartičnim mrežama i jačanja monetarne suverenosti.
Krajem srpnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su 62.064 nezaposlene osobe. To je čak 15,2 posto manje nego prije godinu dana, no u odnosu na lipanj nezaposlenost je porasla za 4,4 posto. Istodobno poslodavci trenutačno traže više od 13 tisuća radnika.
Mirisi puževa, stare igre, natjecanja i glazba ponovno su ispunili Galižanu. Tradicionalna Fešta od puži – Festa delle Cioche na blagdan Velike Gospe okupila je brojne posjetitelje, a za ovu je priliku pripremljeno čak 60 kilograma puževa.
Istarska županija krenula je u javno savjetovanje o Planu razvoja volonterstva za razdoblje od 2027. do 2030. godine. Riječ je o prvom županijskom planu razvoja volonterstva u Hrvatskoj, a zainteresirani svoje prijedloge i mišljenja mogu iznijeti do 15. rujna.
Dvije velike tune danas stižu na rovinjski Veliki mol! Četvrti ovogodišnji Tunafestponovno donosi atraktivno filetiranje pred publikom, svježu tunu s roštilja, rovinjske fritule i glazbu sastava Le Cronache.
Iako hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s 25 dana godišnjeg odmora, sve ih je više koji će tijekom ljeta iskoristiti tek manji dio. Najviše tjedan dana odmora planira 21 posto ispitanika, osjetno više nego prošle godine kada je takvih bilo 15 posto.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, država je do kraja ožujka ove godine gradovima i općinama kroz model fiskalne održivosti dječjih vrtića isplatila 206,1 milijun eura.
Trgovci koji sami nude obročnu otplatu morat će provjeravati kreditnu sposobnost kupaca, no promjene se neće odnositi na plaćanje na rate kreditnim i debitnim karticama.