Velika promjena za strukovne škole: Na jesen kreće modularna nastava – što to znači za učenike?

Učenici koji su ove školske godine 2025./2026. upisali strukovne srednje škole postat će prva generacija koja će učiti prema najvećoj reformi strukovnog obrazovanja u posljednjih trideset godina – tzv. modularnoj nastavi.

Iako se na reformi radi još od 2018. godine, mnogima još uvijek nije potpuno jasno što ona zapravo donosi.

Što je modularna nastava?

Glavna ideja modularne nastave jest da se napusti tradicionalni sustav predmeta kakav poznajemo iz osnovnih i srednjih škola te da se uvedu moduli – cjeline koje povezuju teorijsko i praktično znanje.

Umjesto klasičnih predmeta poput Kemije, Biologije ili Fizike, učenici će imati module u kojima će se te discipline objediniti i povezati sa strukovnim sadržajima.

Na primjer, učenici smjera mehatronike više neće zasebno pohađati Fiziku, već će nastavnik Fizike zajedno s nastavnikom strukovnih predmeta održavati nastavu unutar modula, objašnjavajući teoriju i odmah pokazujući njenu primjenu u praksi.

Tako bi se trebao izbjeći dosadašnji problem ponavljanja istog gradiva na različitim predmetima.

Koji predmeti ostaju?

Dok će strukovni predmeti biti zamijenjeni modulima, općeobrazovni predmeti poput Hrvatskog jezika, Matematike, stranih jezika, Geografije, Povijesti, Vjeronauka i Etike ostaju u svom sadašnjem obliku.

Kako moduli funkcioniraju?

Moduli, za razliku od klasičnih predmeta, ne traju cijelu školsku godinu, već nekoliko tjedana. Primjerice, učenici bi u rujnu mogli imati modul “Zaštita na radu”, a po njegovu završetku i ocjenjivanju, u listopadu bi nastavili s novim modulom.

Svaki modul nosit će određeni broj CSVET bodova, koji su slični ECTS bodovima na fakultetima. Za uspješan završetak školske godine učenici moraju prikupiti dovoljan broj tih bodova, odnosno položiti module.

Više slobode školama

Još jedna važna novost je veća fleksibilnost: svaka strukovna škola moći će osmisliti specifične module prilagođene svom programu i lokalnim posebnostima.

Tako bi, primjerice, ugostiteljska škola na Hvaru mogla imati modul posvećen jelima od morskih plodova, dok bi u varaždinskoj školi naglasak bio na pripremi jela s varaždinskim zeljem.

Reforma modularne nastave trebala bi bolje povezati teoriju i praksu, prilagoditi nastavu tržištu rada i omogućiti učenicima da već tijekom školovanja stječu znanja i vještine koje će im biti potrebne u budućem zanimanju.

Jesu li škole u Istri za to spremne?

Županijska pročelnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu, Patricia Percan u nedavnom gostovanju na Rovinj FM-u otkrila nam je kako se spremaju škole u Istri.

''.................'', poručila je Percan.