Kada posao boli: što (ne)radi Hrvatska protiv mobinga?

Sve veći broj radnika u Hrvatskoj traži pomoć zbog zlostavljanja na radnom mjestu, no institucije i dalje kaskaju.

U 2024. godini Udruzi Mobbing obratilo se 2220 osoba, od kojih je 832 navelo da su izloženi mobingu – čak 154 više nego prethodne godine. Ipak, broj službenih prijava poslodavcima i institucijama ostaje gotovo nepromijenjen, piše HRT.

Strah, šutnja i nepovjerenje

Razloge za šutnju žrtava treba tražiti u strahu od otkaza, odmazde, nepovjerenju u pravosuđe, financijskoj nesigurnosti i nedostatku dokaza. Hrvatska još uvijek nema zakonsku definiciju mobinga, što dodatno otežava prepoznavanje i sankcioniranje zlostavljanja.

"Mobing je oblik nasilja koji se događa sustavno i kroz dulje razdoblje. Može uključivati isključivanje iz radnih procesa, ponižavanje, zadavanje neprimjerenih zadataka, pretjeranu kontrolu i drugo", pojašnjava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Ističe kako nije svako neugodno ponašanje ili stres na poslu automatski mobing. No ako radnik trpi konstantno ponižavanje, sabotiranje zadataka, izostavljanje s važnih sastanaka ili mu se uskraćuju ključne informacije – riječ je o ozbiljnom zlostavljanju.

Sve više žena i javne ustanove

Podaci Udruge Mobbing otkrivaju da su žene najčešće žrtve – čine čak 70 % svih prijava. Posebno su pogođene radnice koje se vraćaju s rodiljnog dopusta, a koje se često suočavaju s degradacijom, socijalnom isključenošću i komentarima o privatnom životu.

Muškarci pak češće prijavljuju prijetnje fizičkim nasiljem ili sukobe. Najviše prijava dolazi od radnika u dobi između 30 i 50 godina, a iako je privatni sektor i dalje dominantan, u porastu su i prijave iz javnih ustanova.

Od ukupno 832 prijave u 2024., čak 689 odnosi se na okomiti mobing (od nadređenih), 120 na horizontalni (među kolegama), a 23 na tzv. obrnuti mobing, kada podređeni zlostavlja nadređenog.

Zakon ne poznaje mobing

Zakon o radu sadrži odredbe o zaštiti dostojanstva radnika, ali ne prepoznaje mobing kao poseban institut. Udruga Mobbing godinama upozorava na potrebu njegove zakonske definicije i donošenje posebnog zakona, poput onih u drugim europskim državama. Takav zakon bi olakšao sudsku praksu i omogućio precizniju zaštitu.

"Mobing se često krivo tumači kao osobni konflikt ili preosjetljivost, a zapravo je riječ o ozbiljnom psihološkom nasilju koje ostavlja posljedice na zdravlje", kaže Šimonović Einwalter.

Ni Konvencija br. 190 Međunarodne organizacije rada, koja se bavi iskorjenjivanjem nasilja u svijetu rada, još uvijek nije ratificirana. Iako bi njena primjena značila jasan pravni okvir i konkretne obveze za zaštitu radnika, izostaje politička volja.

Kako se žrtve mogu zaštititi?

Radnici koji sumnjaju na mobing trebali bi se obratiti osobi zaduženoj za zaštitu dostojanstva na radu, sindikatu ili pravniku. Mogu zatražiti internu zaštitu, pokrenuti sudski postupak ili, u težim slučajevima, podnijeti kaznenu prijavu.

Važno je dokumentirati sve sumnjive situacije, čuvati e-mailove, poruke i tražiti svjedoke.

Udruga Mobbing pruža besplatno savjetovanje i podršku, pomažući žrtvama da se snađu unutar često obeshrabrujućeg sustava.