Kad prošlost oživi: Virtualni povratak u povijesni Rovinj, Bale, Kanfanar i Svetvinčenat
Projekt uključuje 3D rekonstrukciju ključnih povijesnih lokacija, odnosno Trga na mostu i Željezničke postaje (Rovinj), Kaštela Soardo-Bembo (Bale), Mrkata na Placi (Svetvinčenat) i Ruševina srednjovjekovnog grada Dvigrada (Kanfanar).
Na temelju Sporazuma o projektnom udruživanju Turističkih zajednica grada Rovinja-Rovigno, općina Bale, Kanfanar i Svetvinčenat izrađen je projekt Izrada 3D rekonstrukcije i web aplikacije proširene stvarnosti za virtualni prikaz povijesnih lokacija i građevina na području Rovinja, Bala, Svetvinčenta i Kanfanara.
Projekt uključuje 3D rekonstrukciju ključnih povijesnih lokacija, odnosno Trga na mostu i Željezničke postaje (Rovinj), Kaštela Soardo-Bembo (Bale), Mrkata na Placi (Svetvinčenat) i Ruševina srednjovjekovnog grada Dvigrada (Kanfanar).
Ovaj inovativan projekt omogućuje posjetiteljima da ožive povijest i urone u prošlost putem modernih tehnologija, pružajući jedinstveno i edukativno iskustvo. Cilj je povezati bogatu kulturnu i povijesnu baštinu s modernim tehnološkim rješenjima, čime se podiže razina turističke ponude i privlače posjetitelji svih generacija.
U Rovinju je moguće istražiti kako su određene lokacije izgledale nekad, kada je Rovinj bio otok i s kopnom povezan samo mostom ili kada je predstavljao jedno od najjačih industrijskih središta. Šetnja gradom sada je obogaćena iskustvom proširene stvarnosti gdje će svi koji prolaze Rovinjem moći upoznati kako su određene lokacije izgledale nekad.
TZ Rovinj
Na dvije lokacije, točnije na Trgu na mostu i na Željezničkom kolodvoru u Rovinju, postavljena je informacija s QR kodom koji odmah omogućuje pristup virtualnoj rekonstrukciji ovih dvaju mjesta koji su, svaki na svoj način, vrlo važni u stvaranju Rovinja kakvog danas poznajemo. Web aplikacija omogućuje da posjetitelji putem svojih mobilnih uređaja na više ključnih točaka na lokaciji dožive 360° virtualnu rekonstrukciju njezinog povijesnog izgleda, koristeći samo web preglednik, bez potrebe za dodatnim preuzimanjem ili instaliranjem aplikacija.
Nakon skeniranja QR koda, na mobitelu se prikazuje digitalna verzija rekonstrukcije povijesnog izgleda lokacije te POI (Points of Interest) točke na ključnim mjestima unutar virtualnog prikaza koje daju dodatne informacije poput tekstualnih opisa, povijesnih slika i 3D modela važnih dijelova građevine i artefakata.
Na taj se način Trg na mostu pretvara u most od prije više od 300 godina kada je bio ključna poveznica između kopna i otoka na kojem je grad nastao, opasan zidinama i dostupan samo pomoću mosta. Budući da je most bio i simbol grada, rekonstrukcija ovog trga predstavlja veliku vrijednost jer omogućuje prikaz nečega što je danas gotovo neprepoznatljivo, a posjetitelji mogu doživjeti značenje ovog mosta te izgled svakodnevnog života u tom vremenu.
TZ Rovinj
O samom izgledu grada u tom periodu postoji vrlo malo slika i informacija što posjetiteljima otežava razumijevanje povijesnog stanja grada pa je rekonstrukcija bazirana na crtežima koji prikazuje zidine grada s početka 17. stoljeća, a čiji je autor Diego Giuricin iz Rovinja.
S druge strane grada prikazan je željeznički kolodvor koji predstavlja jedno od važnijih povijesnih mjesta Rovinja. Naime, željeznički odvojak Kanfanar Rovinj protezao se na duljini od 20.561 m i služio je povezivanju gospodarskih centara Austro-Ugarske Monarhije s gradom Rovinjem, ondašnjim snažnim industrijskim središtem.
Radovi na izgradnji odvojka i rovinjske željezničke stanice započeli su 1873. godine te je prvi vlak iz Kanfanara stigao u Rovinj 19. kolovoza 1876, a dan kasnije iz Rovinja krenuo je prema Kanfanaru. Prometovanje prugom trajalo je do 20. listopada 1966. godine.
Rekonstrukcija ovog mjesta ponovno oživljava ovaj dio grada, a posjetitelji imaju priliku vidjeti kako je izgledala sama postaja, vlakovi te pruga. Na ovaj način, stari željeznički kolodvor, koji danas nije u funkciji, postaje živući podsjetnik na važno poglavlje u povijesti Rovinja koji se kroz AR tehnologiju može ponovno doživjeti u punom povijesnom kontekstu.
Žudnja za slatkim nije uvijek samo stvar apetita ili manjka samokontrole. Iza neodoljive potrebe za čokoladom, kolačima i drugim slasticama često stoje svakodnevne navike kojih možda uopće nismo svjesni.
Dok većina životinja instinktivno bježi od šumskih požara, jedan neobičan kukac radi upravo suprotno. Crni borov krasnik sposoban je registrirati infracrveno zračenje vatre, a opožarena stabla ključna su za njegov životni ciklus.
Dok kupači na površini možda ne primjećuju veliku razliku, podmorje Mediterana prolazi kroz ubrzanu transformaciju. Zagrijavanje mora pogoduje širenju tropskih vrsta, a neke od njih već su pronašle novi dom i u Jadranu.
Ljetni jelovnik, dakle, ne mora biti ni kompliciran ni dosadan. Nekoliko sezonskih namirnica, malo kreativnosti i što manje vremena uz vrući štednjak često su sasvim dovoljni za ukusan obrok.
U Europskoj uniji 2024. godine fakultet je završilo 4,5 milijuna ljudi, među kojima čak 2,6 milijuna žena i 1,9 milijuna muškaraca. Razlike su još izraženije kada se pogledaju pojedina područja studiranja, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Europska unija ubrzava pripreme za digitalni euro i uvođenje paneuropskog sustava plaćanja u inozemstvu, s ciljem smanjenja ovisnosti o američkim kartičnim mrežama i jačanja monetarne suverenosti.
Krajem srpnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su 62.064 nezaposlene osobe. To je čak 15,2 posto manje nego prije godinu dana, no u odnosu na lipanj nezaposlenost je porasla za 4,4 posto. Istodobno poslodavci trenutačno traže više od 13 tisuća radnika.
Mirisi puževa, stare igre, natjecanja i glazba ponovno su ispunili Galižanu. Tradicionalna Fešta od puži – Festa delle Cioche na blagdan Velike Gospe okupila je brojne posjetitelje, a za ovu je priliku pripremljeno čak 60 kilograma puževa.
Istarska županija krenula je u javno savjetovanje o Planu razvoja volonterstva za razdoblje od 2027. do 2030. godine. Riječ je o prvom županijskom planu razvoja volonterstva u Hrvatskoj, a zainteresirani svoje prijedloge i mišljenja mogu iznijeti do 15. rujna.
Dvije velike tune danas stižu na rovinjski Veliki mol! Četvrti ovogodišnji Tunafestponovno donosi atraktivno filetiranje pred publikom, svježu tunu s roštilja, rovinjske fritule i glazbu sastava Le Cronache.
Iako hrvatski radnici u prosjeku raspolažu s 25 dana godišnjeg odmora, sve ih je više koji će tijekom ljeta iskoristiti tek manji dio. Najviše tjedan dana odmora planira 21 posto ispitanika, osjetno više nego prošle godine kada je takvih bilo 15 posto.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, država je do kraja ožujka ove godine gradovima i općinama kroz model fiskalne održivosti dječjih vrtića isplatila 206,1 milijun eura.
Trgovci koji sami nude obročnu otplatu morat će provjeravati kreditnu sposobnost kupaca, no promjene se neće odnositi na plaćanje na rate kreditnim i debitnim karticama.