Prva beba u svemiru: Kad će se dogoditi i što to znači za čovječanstvo?
Sex je osnovna ljudska potreba, dolazi odmah nakon zraka, vode i hrane, čitanje ovog članka, društveno-socijalne interakcije, znanstveno-tehnološke i gospodarske aktivnosti tek su na petom mjestu. Gdje je beba?
No dobro, činjenično gledano svi smo rođeni u svemiru. Sve naše ovozemaljske bebe su svemirske bebe. Promatramo li stvar očima čovjekova istraživanja svemira problematika prve bebe rođene u svemiru poprima obrise naslova članka. Zaista, kada će beba naše vrste biti rođena u svemiru.
Od Gagarinova leta u svemir 1961. prošlo je gotovo sedamdeset pet godina. Izuzmemo li ljudske misije oko i na Mjesecu sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stotine i stotine astronauta, kozmonauta, taikonauta “samo” se vrte oko Zemlje u niskoj orbiti, na svega četiristotinjak kilometara iznad morske razine.
Često se tu radi o dugotrajnim miisjama, nekoliko je, pretežito ruskih kozmonauta, na svojim zadacima u svemiru tamo provelo godinu, dvije pa čak i više vremena. Posade svemirskih brodova i postaja odavno čine muškarci i žene. Simpatije, nježnosti, seksualni odnosi nisu nešto što bi nas trebalo iznenaditi (iako svemirske agnecije odbijaju priznati da se seksualni čin ikada dogodio u svemiru!?!).
Sex je osnovna ljudska potreba, dolazi odmah nakon zraka, vode i hrane, čitanje ovog članka, društveno-socijalne interakcije, znanstveno-tehnološke i gospodarske aktivnosti tek su na petom mjestu.
Gdje je beba? Nema je! Ne još. No, čovjek se približava novoj eri prodora u svemir. Stalne ljudske nastambe na Mjesecu, a posebice međuplanetarna putovanja trajati će godinama. Bez mogućnosti brzog povratka na Zemlju.
Što ukoliko se među svemirskim letačima dogodi najnormalniji seksualni odnos iz kojeg nastane novi život? E pa tada nas očekuje nešto o čemu zasad možemo samo teoretizirati i to po svim aspektima ove problematike.
Marino Tumpić
Seks u svemiru, u bestežinskom stanju daleko je teža varijacija na temu seksa ljudskog para u moru. (Ukoliko ne znate o čemu pričamo - pokušajte i sami, ne nagovaramo Vas već samo ukazujemo na mogućnost osobnog testiranja u približnim uvjetima) Nema gore/dole, nema oslonca, a ne pomaže niti gravitacija. Zračenja s Sunca kao i kozmička zračenja ne možemo predvidjeti niti se od njih apsolutno zaštititi.
Dovoljna je samo jedna jedina zraka da uništi genetsko-razvojni potencijal jajašca ili spermatozida. Preživi li naša imaginarna beba prva dijeljena stanica te krene u razvoj, postaje nezaštićena meta još većeg broja opasnosti u svemiru.
Recimo da je kritično prvo tromjesečje prošlo, tu su sada problemi tekućina i orijentacije u majčinom trbuhu, razvoj organa, posebno krvožilnog te koštano-mišićnog sklopovlja.
Ima jedna, bar jedna, jako povoljna stvar za bebu u svemiru. Okolno okružje je čisto i kontrolirano, čak i bez prisustva liječnika kolege su prošle dovoljno medicinske obuke, a tu je i virtualna podrška koju bi dobili s Zemlje, apropo poroda. Stotine milijuna beba na ovoj predivnoj planeti nema takve uvjete, nažalost.
Dobro, sve je prošlo u redu, beba je rođena. Sada slijedi višemjesečni period poznat roditeljima kao “vrijeme dojenja, mijenjanja pelena te bebinih dernjava”. U bestežinskom stanju mirisi, čestice urina, izmeta nisu nešto što želite osjećati ili susretati cijele dane.
Prošlo je više od godinu dana po rođenju, kosti i mišići se neće razvijati kao ovozemaljskoj djeci. Hoće li takvo dijete moći preživjeti slijetanje na Zemlju, hoće li se ključni tjelesni organi i sustavi moći prilagoditi na ovozemaljske uvjete?!
Marino Tumpić
Na posljetku, ne i manje važno – gdje je, u kojoj državi rođeno? Uspije li sve ovo (kao i pregršt drugih situacija koje radi opsega članka svjesno nismo opisivali) proći dobro, kako će se takva osoba inkorporirati u svakodnevni život. Medicinska doživotna paska je zagarantirana, globalna “slava” također. Privatnost u koju svi mi bar povremeno bježimo neće postojati. Kako će takva osoba kad odraste pronaći partnericu, partnera? Hoće li to biti nova vrsta homo sapiensa?
Na posljetku, što ako svemirski uvjeti proizvedu učinke kakve ne možemo ni zamisliti, uključivo i one koje lakonski sada nazovemo “supersposobnosti”. Možda one neće biti na dobrobit homo sapiensa!?
Pitanje prve ovozemaljske vanzemaljske bebe nije samo znanstvena igra. Vrijeme u kojem će se dogoditi začeće i rođenje van našeg planeta dolazi. Ono što zasigurno znamo je kako na to nismo spremni, još manje znamo kakve će posljedice po čovjeka ono imati.
Dajmo si oduška pa sami u popodnevnoj siesti aktivirajmo naše moždane vijuge u tom smjeru. Od naizgled jednostavne priče dolazimo do potpuno nove, ekstremno važne velike I neizvjesne revolucije naše vrste i društva. Zeznuto ha? Idem uroniti u literaturu i daljnja razmišljanja u tom smjeru, prije toga uzmem Janu odmorim i uživam u danu i budućnosti koja nam se neumitno primiče.
Riječ je o drugom izdanju nagrade koja nosi ime u čast preminule predsjednice i suosnivačice, Danijele Ustić – žene koja je svoj život posvetila volontiranju i stvaranju boljeg društva.
Sudionike očekuje staza duga deset kilometara, pogodna za sve uzraste i rekreativce. Šetnja će biti obogaćena druženjem i nizom iznenađenja, a za najmlađe je pripremljen poseban sportski izazov pod nazivom „Takala“.
Program PLUSosmišljen je s ciljem poticanja kreativnosti, obrazovanja i kulturnog povezivanja djece i mladih u Puli, nudeći im prostor za slobodno izražavanje, istraživanje i zajedničko učenje.
Cilj natječaja je prepoznati, promovirati i nagraditi najbolje projekte klimatskog djelovanja u regiji te dodatno ojačati prekograničnu suradnju u suočavanju s klimatskim izazovima.
Kandidaturu mogu prijaviti nositelji projekta, proizvoda i aktivnosti te turističke zajednice gradova, općina ili područja na čijem su području djelovanja isti realizirani.
Nova radionica samoobrane održat će se u četvrtak, 9. rujna, u maloj dvorani kod Srednje škole Zvane Črnje (Carduccijeva ulica 20) od 19:30 do 21:00 sat, a vodit će ju i ovoga puta Pamela Budicin, instruktorica za samoobranu – Krav Maga.
Senat je potvrdio imenovanja troje novih prorektora Izv. prof. dr. sc. Ante Matan, Izv. prof. dr. sc. Emina Pustijanac i Izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe. Dodatno, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli novim dekanom imenovan je izv. prof. dr. sc. Fabrizio Fioretti.
Sudjelovali su veleposlanici Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Republike Čilea, Republike Finske, Republike Indonezije, Irske, Države Izrael, Japana, Države Katar, Kraljevine Danske, Portugalske Republike i Kraljevine Španjolske, kao i vojni ataše Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke.
Razdvajanje osobne i poslovne imovine, obvezni eRačuni i novi izazovi za knjigovođe – najvažnije su teme za budućnost obrtništva. Predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj upozorio je i na zabrinjavajući trend: dok uslužne djelatnosti vezane uz turizam rastu, poljoprivreda i ribarstvo bilježe pad.
Nova aplikacija pruža brži i praktičniji proces prijave čime se značajno unapređuje korisničko iskustvo, povećava operativna učinkovitost te dodatno pojednostavljuje poslovanje.
Susret će biti upotpunjen glazbenim točkama na harmonici dviju učenica glazbene škole, govorima i pozdravima te prisjećanjima na Ingrid i predstavljen pjesnički natječaj koji je pokrenut u njezinu čast.