HUBOL podržava zahtjev sindikata hitne medicine za beneficirani staž, na jesen najavljuju prosvjed

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) daje punu podršku inicijativi djelatnika hitne medicine koji su prošli tjedan kroz Hrvatski sindikat hitne medicine ponovili da traže beneficirani staž te najavili da će, ako se ništa ne promijeni, na jesen organizirati prosvjed zbog neodrživih uvjeta rada. 

Uvjeti rada u toj struci postali su ekstremno teški, a brojni liječnici i ostali zaposlenici već godinama rade na granici izdržljivosti.

Koliko je stanje alarmantno i koliko su problemi duboki, jasno pokazuju rezultati drugog vala istraživanja “Studija hrvatskog liječništva”, koje je krajem 2024. provela Hrvatska liječnička komora.

Pokazatelji ovog istraživanja za specijaliste i specijalizante hitne medicine nepobitno potvrđuju opravdanost zahtjeva za beneficiranim radnim stažom, višim plaćama i dubinskom reformom ove službe.

Dovoljno je pogledati tek nekoliko ključnih odgovora liječnika ove specijalnosti da postane jasno – sustav u ovakvom obliku jednostavno ne može opstati, loš je i za liječnike i za pacijente.

Česti medijski napisi o kolapsu hitne medicinske službe samo potvrđuju tu sliku.

“Stanje u hrvatskoj hitnoj medicini uistinu je alarmantno. Naše kolegice i kolege, kao i svi zaposleni u toj struci, rade na rubu izdržljivosti – liječnici su premoreni, potplaćeni i izloženi nasilju, čekaonice su prekrcane, pacijenti čekaju satima, a administracija već godinama ignorira problem.

Kada imate struku koja svakodnevno funkcionira na granici fizičkih i psihičkih kapaciteta, to nije samo alarm – to je sirena koja urla”, upozorava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Hitna medicina nezadovoljna i poslom i plaćama

Liječnici hitne medicine (specijalisti i specijalizanti) svojim radnim mjestom nezadovoljniji su od većine kolega u drugim granama medicine.

Na skali od 0 do 10, specijalisti su svoje zadovoljstvo radnim mjestom ocijenili s 5,8, a specijalizanti s 5,4 – što odgovara školskoj ocjeni dobar (3). U svijetu gdje svaka odluka doslovno znači razliku između života i smrti, ovako niska razina zadovoljstva mora se shvatiti kao ozbiljno upozorenje.

Još porazniji su podaci o zadovoljstvu plaćom: 5,4 kod specijalista i 4,5 kod specijalizanata. Mnogi liječnici otvoreno ističu kako njihove plaće ne prate ni razinu odgovornosti ni stres ni težinu posla koji svakodnevno obavljaju.

Svaki drugi liječnik u hitnoj medicini vrlo je nezadovoljan s vremenom koje može posvetiti pacijentima – što, neminovno, direktno utječe na kvalitetu skrbi.

Dvostruko češće verbalno vrijeđanje nego kod drugih liječnika

Zbog prirode posla, liječnici u hitnoj medicini kao i svi ostali djelatnici u toj službi, značajno su izloženiji različitim oblicima nasilja nego kolege u drugim specijalizacijama.

Čak 39 % specijalista i 32 % specijalizanata ne osjeća se fizički sigurnima na svom radnom mjestu – podaci koji su osjetno lošiji od prosjeka za ostale liječnike.

Ovo ne govori samo o mogućnosti prijetnji i nasilja, nego i o trajnom osjećaju ranjivosti koji prati njihov rad. Posebno zabrinjava što je verbalno nasilje postalo gotovo svakodnevna pojava – u posljednjih godinu dana 6 od 10 liječnika hitne medicine bilo je izloženo verbalnom vrijeđanju. Kod ostalih specijalizacija, vrijeđanju je na radnom mjestu izloženo 3 od 10 liječnika.

Izgaranje i kronični umor

Dvije trećine liječnika hitne medicine osjeća se premoreno nakon posla, a svaki drugi često osjeća izgaranje ili burnout. Takva kombinacija fizičke i emocionalne iscrpljenosti neizbježno ruši koncentraciju, povećava rizik od pogrešaka i vodi prema profesionalnom sagorijevanju.

Vrijeme za odlučne promjene

“Ove brojke ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. One nisu suha statistika, već realnost koja vrišti.

Podaci, ali i svakodnevna iskustva liječnika, jasno pokazuju da sustav hitne medicine u Hrvatskoj zahtijeva hitnu reorganizaciju, veća ulaganja u sigurnost, bolje plaće i sustavnu prevenciju izgaranja. HUBOL stoga snažno podržava zahtjeve djelatnika hitne medicine i poziva Ministarstvo zdravstva na konkretne mjere.

Zdravstvena administracija mora reagirati ako želi zadržati liječnike, medicinske sestre i tehničare, vozače saniteta i ostale zaposlene u sustavu te osigurati pacijentima učinkovitu i sigurnu hitnu medicinsku skrb”, zaključuje Šmit.