IstraIn

Hrvatska među rekorderima EU-a: Prihodi od poreza i doprinosa porasli čak 9,3 posto!

Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najvećih porasta prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, rast je iznosio 9,3 posto, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 posto, čime se Hrvatska našla na četvrtom mjestu među članicama EU-a.

Ana Totman
Ana Totman

3 Studeni 2026 I 06:45

facebook twitter linkedin link mail
Hrvatska među rekorderima EU-a: Prihodi od poreza i doprinosa porasli čak 9,3 posto!
Pexels

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj tijekom 2025. godine porasli su za 9,3 posto u odnosu na godinu ranije, pokazuju najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata, objavljeni 29. listopada.

Hrvatska se tako svrstala među pet članica Europske unije s najvećim relativnim rastom poreznih prihoda, a veće povećanje zabilježile su samo tri države.

Prema Eurostatovoj analizi, najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa ostvarila je Rumunjska, 10,5 posto, a slijede Bugarska s 10,4 posto i Malta s 9,4 posto.

Odmah iza njih nalazi se Hrvatska s rastom od 9,3 posto, dok je na petom mjestu Litva s povećanjem od 8,4 posto.

Na razini cijele Europske unije prihodi su u istom razdoblju porasli za 5,5 posto, što znači da je rast u Hrvatskoj bio gotovo četiri postotna boda veći od europskog prosjeka.

Eurostatovi podaci pokazuju da su tijekom 2025. godine prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli u svim državama članicama Europske unije.

Ukupno su dosegnuli 7.686 milijardi eura, što je čak 401 milijardu eura više nego u 2024. godini.

Istodobno je porastao i udio poreznih prihoda i socijalnih doprinosa u bruto domaćem proizvodu Europske unije, s 40,2 posto u 2024. na 40,7 posto u 2025. godini.

Najveći udio takvih prihoda u BDP-u zabilježen je u Francuskoj, gdje je iznosio 46 posto, zatim u Belgiji s 44,7 posto te Danskoj s 44,3 posto.

Važno je naglasiti da povećanje ukupnih prihoda od poreza i doprinosa ne znači automatski da su porezne stope porasle za isti postotak.

Riječ je o rastu ukupno prikupljenog novca, na koji mogu utjecati različiti čimbenici, među ostalim gospodarska aktivnost, rast plaća, zaposlenost, cijene i promjene poreznih propisa.

Eurostatova usporedba prikazuje nominalni rast prihoda, a ne izravno povećanje poreznog opterećenja pojedinog građanina.

Ipak, podaci potvrđuju da je Hrvatska tijekom 2025. bila među državama s najbržim rastom ukupnih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u Europskoj uniji.

Tagovi:
Hrvatska Eurostat Porez