Posljedice nevremena: Ljepljiva zemlja i odroni otežavaju vinogradarima posao
Zapadni dio Istre sinoć je pogodilo snažno nevrijeme s obilnom kišom i grmljavinom. Vinogradari ne mogu u vinograde, stala je berba bijelih sorti.
HRT
3 Rujan 2025 I 12:51
Foto: IstraMet
Zapadni dio Istre sinoć je pogodilo snažno nevrijeme s obilnom kišom i grmljavinom.
U Umagu su zabilježeni pljuskovi, u Poreču se pojavila pijavica, dok je u Novigradu najteže pogođeno – poplavljeni su vrtić, dom za umirovljenike i gradska sportska dvorana. Većina štete na objektima sanirana je uz pomoć isušivača, a vatrogasci i komunalne službe i dalje prate situaciju.
Voda i zemlja s parcele Instituta za poljoprivredu i turizam slijevaju se gradskim prometnicama i završavaju u moru, uzrokujući ozbiljnu materijalnu i ekološku štetu. Neprihvatljivo je da se u samom središtu grada, i to od znanstvene ustanove, godinama ponavljaju ovakve pojave.
Izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom može biti već u utorak navečer na sjevernom Jadranu, osobito u Istri!
11:49Prije 222 d09.09.2025
Najveće posljedice vidljive su na poljoprivrednim zemljištima, osobito u vinogradima. HRT-ova novinarka Jasminka Kalčić izvještava iz Brtonigle:
„Jugozapad i sjeverozapad Istre jedno je od najplodonosnijih područja s brojnim vinogradima – stotine hektara gotovo su potopljene zbog druge kiše u kratkom vremenu. U nekim vinogradima nanosi zemlje dosežu i jedan metar.“
Vinogradari koji nisu ubrali bijele sorte trenutno ne mogu ući u vinograde zbog ljepljive zemlje i brojnih odrona na uzbrdicama. Kalčić ističe da će Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama biti puno posla u narednim danima kako bi se omogućio pristup vinogradima i sanirale posljedice poplava.
Unatoč šteti, kvaliteta grožđa ostaje visoka: „Grožđe je savršeno i jako dobre kvalitete, što daje nadu vinogradarima da će vinarska sezona ipak biti uspješna,“ dodaje Kalčić.
Vatrogasci su u kratkom razdoblju imali preko 200 intervencija, a njih 80 cijelu je noć radilo na ispumpavanju vode iz objekata, uklanjanju stabala i spašavanju vozila koja su ostala zarobljena u bujicama.
U Puli se pokreće čitateljski klub na hrvatskom jeziku za strance, raseljene i povratnike, a prvi susret održat će se 23. travnja u sklopu Noći knjige.
Istra je na korak do punog profila autoceste – završetak ključne dionice Istarskog ipsilona između Učke i Matulja očekuje se do kraja godine, čime će poluotok konačno biti potpuno povezan s ostatkom Hrvatske.
U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine zabilježen rast broja registriranih vozila, a posebno se ističe porast prvih registracija autobusa, traktora i osobnih automobila, što potvrđuje nastavak širenja voznog parka.
Grad Rovinj i ove godine uključio se u projekt kontrole populacije galebova te poziva građane da prijave mjesta gniježđenja kako bi se smanjili rizici za zdravlje ljudi.
Općina Svetvinčenat i Istarska županija dovršile su projekt opremanja SRC-a Suhača, čime su značajno unaprijeđeni uvjeti za sportaše, učenike i rekreativce.
Mamci koji sadrže cjepivo nisu opasni za druge divlje ni domaće životinje, a distribuiraju se iz zraka, što se pokazalo kao najučinkovitiji i najbrži način pokrivanja cijelog teritorija Hrvatske.
U tišini, daleko od očiju javnosti, već 48 godina u Rovinju djeluje Klub liječenih alkoholičara – mjesto podrške, razumijevanja i novih početaka za one koji se bore s ovisnošću.
Dani avanture i adrenalina u Barbanu kao promotivna akcija nude autentično iskustvo Istre kroz spoj aktivnosti, gastronomije i opuštanja, pozivajući posjetitelje da uspore tempo i prepuste se doživljajima koji ostaju u sjećanju.
Građani će ove godine na odmoru provesti i nešto više vremena – u prosjeku 10,5 dana, što je gotovo dan dulje nego lani. Ipak, i dalje prevladavaju kraći odmori, pa više od polovice ispitanika planira putovanje do sedam dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima.
Oboje ističu kako im je školovanje na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ ostalo u pozitivnom sjećanju. Uz teorijsko znanje, polaznici prolaze i praktične obuke, uključujući gađanje, samoobranu i razne izvannastavne aktivnosti.
Kandidati za poslove spasioca i voditelja spasilačkih postaja moraju imati najmanje 18 godina, položen tečaj osposobljavanja za spasioca na otvorenim vodama pri Hrvatskom Crvenom križu te važeću licencu ili uvjerenje, kao i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti izdanu od strane medicine rada.