U Pomeru uspješno održan novi kulturni događaj „Pomerske ćakule“

Prošle nedjelje, 31. kolovoza, uspješno je održan drugi dio „Pomerskih ćakula“, kao nova  večer povijesti i teatra koja je u Pomer privukla mnogobrojnu publiku.  

Program u organizaciji Općine Medulin, osmislili su povjesničar Andrej Bader te Petra Bernarda Blašković, pulska kazališna glumica, redateljica i pedagoginja s osječkom adresom, prvakinja Drame u HNK Osijek. 

Događaj se nastavio na sadržaj održan početkom kolovoza, kada su Pomerci, mještani  općine i posjetitelji u vođenom obilasku uz povjesničara Andreja Badera razgledali crkvu sv.  Flora na pomerskom groblju te je uslijedio prvi dio predstave „Pomerske ćakule“ za koju je  tekst napisao upravo Andrej Bader, režiju potpisuje Petra Bernarda Blašković, koja u njoj i  glumi uz Luku Juričića. 

Zanimljivo putovanje kroz pomersku povijest u drugom dijelu ovog novog i po mnogočemu inovativnog programa započelo je vođenim obilaskom pomerske župne crkve i crkve svete  Foške te je nastavljeno povijesnim povratkom na Šaliž, gdje su se tradicionalno održavale  kazališne i kino predstave, gdje su Foška i Flor na posve nov, bogat i drugačiji način preispitati štovanje svetaca.

U teatralnom prikazu koji je oživio jedinu preostalu kamenom  popločenu površinu u srcu Pomera, uz izvrsnu glumačku izvedbu posjetitelji su uživali i u  malom iznenađenju – projekciji kratkog filma kojega je realizirala Nadia Ischia, talijanska  umjetnica koja u mnogim umjetničkim projektima surađuje s Petrom B. Blašković, a svoju  umjetnost izražava tehnikom slikanja pijeskom.

Za ovu je pomersku priču temeljem stvarnih  događaja izradila posebni video uradak – pravo malo umjetničko remek djelo. Na magičan i  jedinstven način uhvatila je duh vremena i prikazala dolazak cirkusa, vrtuljka i slona, kojega  su Pomerci u svom malom svijetu i naselju na jugu Istre prvi put vidjeli unazad stotinu  godina.

Foto: Alexander Pieri, Sonja-Barbara Bader, Nina Žufić

Uz riječi autora projekta i tekstova predstave, povjesničara Andreja Badera organizatori zahvaljuju svima koji su sudjelovali u realizaciji „Pomerskih ćakula“ te Pomercima,  mještanima drugih naselja općine kao i ostalim posjetiteljima na interesu i odazivu na  dvodnevni kulturni događaj posvećen lokalnoj povijesti, kulturnoj baštini i umjetnosti. 

„Povijesna uprizorenja uvelike nalikuju književnom djelu. Logika tekstova o povijesti slijedi  narativnu logiku književnih djela – predstavljaju se događaji, njihovi uzroci i posljedice.  Srednjovjekovni događaji kojima se povjesničari nastoje baviti ne mogu se izravno  proučavati. Pripadaju prošlosti, i kao takvi do nas dolaze tek u obliku nagađanja i nepotpunih  rekonstrukcija.  

Povijest kao znanost time se svodi na nužno interferirajuću, hipotetsku analizu nedostupnih događaja, temeljenu na krnjim opisima ili srednjovjekovnim vizitacijama.

Na temelju povijesnih izvora povjesničari oblikuju hipoteze koje služe kao najplauzibilnija objašnjenja  dostupnih dokaza. To je polazište priče o povijesti Pomera koja je doživjela svoja dva  vođenja i dramska uprizorenja 8 i 31. kolovoza 2025.  

Osnovna premisa bila je odrediti nedvojbene povijesne činjenice i na njima graditi „zaplet  radnje“, time se umanjuje mogućnost interpretacije jer kao polaznu činjenicu uzimamo  najsvetije u konkretnom mjestu, a to su sakralna zdanja, te u njima umjetnička djela, koja su  inherentna i otprije postojeća, te ih je jednostavno trebalo približiti široj javnosti.  

Čitav koncept imao je dvije okosnice: povijesno vođenje kroz sakralna zdanja Pomera i  dijaloški vrckavi sukob, trenje najvažnijih svetaca ovog mjesta, Svete Foške i Svetog Flora. Oni su ne samo sveci zaštitnici, već miljokazi kroz povijest Pomera i njegove prekretnice. Dramaturški sukob je susret starog i novog, nestajanje stare kulture i rađanje nove, odumiranje starog stanovništva i dolazak novih migracija.

Sve su to maestralno uprizorili  Petra Bernarda Blašković i Luka Juričić. Posebnu čaroliju daje činjenica da je vrhunac  dramske radnje izveden na Šaližu, višestoljetnom srcu Pomera, te je ovo dodatni poticaj  zajednici da promisli o budućnosti i kulturnoj ulozi Šaliža.“.