'NE' FAŠIZMU: U Pazinu održano sjećanje na Opći narodni ustanak u Istri
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
IstraIN
9 Rujan 2025 I 13:36
Foto: Grad Pazin
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
Tim povodom delegacija Grada Pazina predvođena gradonačelnicom Suzanom Jašić, zajedno s predstavnicima Udruge antifašista, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, političkih stranaka, policije i javnih institucija, položila je vijenac na spomenik u Parku istarskih velikana. Uz minutu šutnje odana je počast svim poginulima u borbi protiv fašizma.
Predsjednik Udruge antifašista Pazin, Milan Antolović, podsjetio je prisutne na događaje koji su prethodili oslobođenju Pazina. Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943., već je sljedeći dan buknuo ustanak – najprije u Marečićima i Višnjanu, pod vodstvom Joakima Rakovca i Jože Šurana. Na području Istre u tom trenutku djelovalo je više od 150 narodnooslobodilačkih odbora koji su spremno dočekali pad talijanske vlasti.
Unatoč pokušajima talijanske komunističke partije da spriječi ustanak, Istra je u roku od deset dana oslobođena, osim Pule, Fažane i nekolicine uporišta. U narodu je vladalo opće oduševljenje, stvorene su pretpostavke za donošenje povijesnih Pazinskih odluka 13. rujna 1943., kojima su prekinute sve pravne veze s Kraljevinom Italijom i donesene ključne odluke o sjedinjenju Istre s Maticom hrvatskom.
Dio delegacije nakon Parka istarskih velikana uputio se u Marečiće gdje je položen vijenac na lokalni spomenik – mjestu koje je imalo posebno važnu ulogu u rujanskim događanjima. Milan Antolović i Mario Marečić tom su prilikom prisutne podsjetili na ulogu Marečića u ustanku.
Gradonačelnica Suzana Jašić u svom je obraćanju istaknula da je borba Istrijana bila borba protiv nacizma i fašizma te borba za pravo da se Istra priključi Hrvatskoj unutar njenih avnojskih granica. „Domovinski rat potvrdio je upravo te granice. Rujanski ustanak i Pazinske odluke naš su utemeljiteljski mit – trenutak kada je rođena Hrvatska u ovim granicama,“ poručila je Jašić.
Govoreći o cijeni slobode, naglašeno je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17.000 žrtava – od kojih je 15.000 poznato poimence, dok je 2.000 ljudi nestalo i nikada nisu pronađeni. „Povijest nas uči dvije važne stvari: tko smo mi i tko su drugi. Antifašizam nije dogma – on je humanizam i temelj na kojem gradimo društvo u kojem je čovjek slobodan, a ljudska prava neupitna,“ poručeno je okupljenima.
Foto: Grad Pazin
Gradonačelnica je dodala kako su rujanske svečanosti prilika da se podsjetimo na trenutke kada je odlučeno o budućnosti Istre i da zajednički pošaljemo poruku kako je antifašizam, zapisan u Ustavu Republike Hrvatske, temelj našeg društva.
„Naša je zadaća prepoznavati obrasce u društvu – kako se gradi netrpeljivost i kako se širi govor mržnje. Fašizam ne dolazi samo kroz vlast, već i kroz šutnju, a najopasnija je šutnja građanske klase koja iz komocije zatvara oči pred nepravdom. Zato gradimo atmosferu dijaloga, međusobnog uvažavanja i hrabrosti da se zalažemo za ljudska prava,“ zaključila je gradonačelnica.
U sklopu rujanskih svečanosti najavljeno je i predavanje „Identitet i borba: Narodni preporod istarskih Hrvata“ koje će se održati u četvrtak, 11. rujna 2025. od 10 do 12 sati u Dvorani Istra, Spomen dom Pazin. Predavanja će održati Zvonimir Blatančić, Marija Jeromela, Kristijan Žgaljardić i Mariela Tomičić, a nakon njih predviđen je i blic povijesni kviz „Preporod u 10 pitanja“.
Istoga dana, u popodnevnom i večernjem programu, građani će moći sudjelovati na još dva događaja:
17:00 – Predstavljanje knjige „Rijeka ili smrt!“ autorice dr.sc. Tee Perinčić (Gradska knjižnica Pazin)
18:30 – Projekcija filma „Fiume O morte!“ (kino dvorana, Centar za kulturu i obrazovanje Pazin)
Ovim obilježavanjem Pazin se ne samo prisjeća svoje povijesti, već i potvrđuje trajnu vrijednost borbe protiv fašizma i ustrajnost na putu slobode, mira i demokracije.
Stranih turista u kolovozu je u Hrvatsku došlo nešto malo više od 4,4 milijuna ili jednako kao u istom lanjskom mjesecu, a njihovih 27,2 milijuna noćenja je 2 posto manje.
Mali gosti proveli su dane uživajući u kupanju, sunčanju, igrama u aquaparku, surfanju, ronjenju s bocama, vožnji na extreme jet-u, izletima brodom te posjetima pulskom Aquariumu, Familyparku i brojnim drugim sadržajima.
Nola, poznata po bezvremenskim pjesmama Dio tebe, Osmijeh, Iznad oblaka i Moj svijet, objavljuje novi EP "Na drugoj strani je Oprosti" koji otvara novo poglavlje u njihovom stvaralaštvu.
Općina Medulin će bespovratnim novčanim sredstvima do maksimalno 1.500,00 eura (s PDV-om) po korisniku, na temelju ispostavljenog i plaćenog računa ovlaštene pravne osobe koja ima dozvolu za sakupljanje takve vrste otpada, sufinancirati zbrinjavanje krovnih pokrova koji sadrže azbest.
Predstavnici Auto Kluba Buzet zahvalili su županu na prijemu te su kazali kako će ovogodišnji „Buzetski dani“ okupiti najbolje europske vozače iz 15-ak zemalja i 15 tisuća ljubitelja automobilizma.
Kao dodatnu pogodnost građanima, Grad Pula omogućit će besplatno parkiranje u subotu, 13. rujna od 18:00 do 00:00 sati na svim gradskim parkiralištima i u svim zonama, osim u zonama "Holders only". Također, Pulapromet će toga dana omogućiti besplatan javni prijevoz u istom vremenskom periodu.
Policija vozače poziva da se obilježenim pješačkim prijelazima približavaju sigurnosnom brzinom, kako bi u slučaju potrebe mogli na vrijeme zaustaviti vozilo i propustiti pješake koji su stupili ili stupaju na pješački prijelaz.
U otvorenoj vatri poginuli su Giuseppe Zachtila koji je 1938. godine od Specijalnog tribunala kao član KPI osuđen na 14 godina zatvora. Među žrtvama uz desetke ranjenih bili su Carlo Zuppini i mornar Giuliano Cicognani.
Tog nesretnog 9. rujna 1944. linijski parobrod „San Marco“, koji je vozio za Trst, krenuo je u 6 sati iz Umaga prema Savudriji, pritom ne sluteći će ubrzo nakon isplovljavanja iz Savudrijske luke saveznički avioni paljbom i bombama potopiti brod.
Volonterski centar Istra program gradi na vrijednostima koje su i temelj Europske unije – uključivosti, solidarnosti i međukulturnom dijalogu, kao i na temeljnim načelima volontiranja koja naglašavaju dobrovoljni doprinos zajednici, otvorenost prema drugima i uzajamnu podršku.