'NE' FAŠIZMU: U Pazinu održano sjećanje na Opći narodni ustanak u Istri

Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.

IstraIN

9 Rujan 2025 I 13:36

'NE' FAŠIZMU: U Pazinu održano sjećanje na Opći narodni ustanak u Istri
Foto: Grad Pazin

Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.

Tim povodom delegacija Grada Pazina predvođena gradonačelnicom Suzanom Jašić, zajedno s predstavnicima Udruge antifašista, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, političkih stranaka, policije i javnih institucija, položila je vijenac na spomenik u Parku istarskih velikana. Uz minutu šutnje odana je počast svim poginulima u borbi protiv fašizma.

Predsjednik Udruge antifašista Pazin, Milan Antolović, podsjetio je prisutne na događaje koji su prethodili oslobođenju Pazina. Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943., već je sljedeći dan buknuo ustanak – najprije u Marečićima i Višnjanu, pod vodstvom Joakima Rakovca i Jože Šurana. Na području Istre u tom trenutku djelovalo je više od 150 narodnooslobodilačkih odbora koji su spremno dočekali pad talijanske vlasti.

Unatoč pokušajima talijanske komunističke partije da spriječi ustanak, Istra je u roku od deset dana oslobođena, osim Pule, Fažane i nekolicine uporišta. U narodu je vladalo opće oduševljenje, stvorene su pretpostavke za donošenje povijesnih Pazinskih odluka 13. rujna 1943., kojima su prekinute sve pravne veze s Kraljevinom Italijom i donesene ključne odluke o sjedinjenju Istre s Maticom hrvatskom.

Dio delegacije nakon Parka istarskih velikana uputio se u Marečiće gdje je položen vijenac na lokalni spomenik – mjestu koje je imalo posebno važnu ulogu u rujanskim događanjima. Milan Antolović i Mario Marečić tom su prilikom prisutne podsjetili na ulogu Marečića u ustanku.

Gradonačelnica Suzana Jašić u svom je obraćanju istaknula da je borba Istrijana bila borba protiv nacizma i fašizma te borba za pravo da se Istra priključi Hrvatskoj unutar njenih avnojskih granica. „Domovinski rat potvrdio je upravo te granice. Rujanski ustanak i Pazinske odluke naš su utemeljiteljski mit – trenutak kada je rođena Hrvatska u ovim granicama,“ poručila je Jašić.

Govoreći o cijeni slobode, naglašeno je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17.000 žrtava – od kojih je 15.000 poznato poimence, dok je 2.000 ljudi nestalo i nikada nisu pronađeni. „Povijest nas uči dvije važne stvari: tko smo mi i tko su drugi. Antifašizam nije dogma – on je humanizam i temelj na kojem gradimo društvo u kojem je čovjek slobodan, a ljudska prava neupitna,“ poručeno je okupljenima.

Foto: Grad Pazin

Gradonačelnica je dodala kako su rujanske svečanosti prilika da se podsjetimo na trenutke kada je odlučeno o budućnosti Istre i da zajednički pošaljemo poruku kako je antifašizam, zapisan u Ustavu Republike Hrvatske, temelj našeg društva.

„Naša je zadaća prepoznavati obrasce u društvu – kako se gradi netrpeljivost i kako se širi govor mržnje. Fašizam ne dolazi samo kroz vlast, već i kroz šutnju, a najopasnija je šutnja građanske klase koja iz komocije zatvara oči pred nepravdom. Zato gradimo atmosferu dijaloga, međusobnog uvažavanja i hrabrosti da se zalažemo za ljudska prava,“ zaključila je gradonačelnica.

U sklopu rujanskih svečanosti najavljeno je i predavanje „Identitet i borba: Narodni preporod istarskih Hrvata“ koje će se održati u četvrtak, 11. rujna 2025. od 10 do 12 sati u Dvorani Istra, Spomen dom Pazin. Predavanja će održati Zvonimir Blatančić, Marija Jeromela, Kristijan Žgaljardić i Mariela Tomičić, a nakon njih predviđen je i blic povijesni kviz „Preporod u 10 pitanja“.

Istoga dana, u popodnevnom i večernjem programu, građani će moći sudjelovati na još dva događaja:

17:00 – Predstavljanje knjige „Rijeka ili smrt!“ autorice dr.sc. Tee Perinčić (Gradska knjižnica Pazin)

18:30 – Projekcija filma „Fiume O morte!“ (kino dvorana, Centar za kulturu i obrazovanje Pazin)

Ovim obilježavanjem Pazin se ne samo prisjeća svoje povijesti, već i potvrđuje trajnu vrijednost borbe protiv fašizma i ustrajnost na putu slobode, mira i demokracije.