'NE' FAŠIZMU: U Pazinu održano sjećanje na Opći narodni ustanak u Istri
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
IstraIN
9 Rujan 2025 I 13:36
Foto: Grad Pazin
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
Tim povodom delegacija Grada Pazina predvođena gradonačelnicom Suzanom Jašić, zajedno s predstavnicima Udruge antifašista, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, političkih stranaka, policije i javnih institucija, položila je vijenac na spomenik u Parku istarskih velikana. Uz minutu šutnje odana je počast svim poginulima u borbi protiv fašizma.
Predsjednik Udruge antifašista Pazin, Milan Antolović, podsjetio je prisutne na događaje koji su prethodili oslobođenju Pazina. Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943., već je sljedeći dan buknuo ustanak – najprije u Marečićima i Višnjanu, pod vodstvom Joakima Rakovca i Jože Šurana. Na području Istre u tom trenutku djelovalo je više od 150 narodnooslobodilačkih odbora koji su spremno dočekali pad talijanske vlasti.
Unatoč pokušajima talijanske komunističke partije da spriječi ustanak, Istra je u roku od deset dana oslobođena, osim Pule, Fažane i nekolicine uporišta. U narodu je vladalo opće oduševljenje, stvorene su pretpostavke za donošenje povijesnih Pazinskih odluka 13. rujna 1943., kojima su prekinute sve pravne veze s Kraljevinom Italijom i donesene ključne odluke o sjedinjenju Istre s Maticom hrvatskom.
Dio delegacije nakon Parka istarskih velikana uputio se u Marečiće gdje je položen vijenac na lokalni spomenik – mjestu koje je imalo posebno važnu ulogu u rujanskim događanjima. Milan Antolović i Mario Marečić tom su prilikom prisutne podsjetili na ulogu Marečića u ustanku.
Gradonačelnica Suzana Jašić u svom je obraćanju istaknula da je borba Istrijana bila borba protiv nacizma i fašizma te borba za pravo da se Istra priključi Hrvatskoj unutar njenih avnojskih granica. „Domovinski rat potvrdio je upravo te granice. Rujanski ustanak i Pazinske odluke naš su utemeljiteljski mit – trenutak kada je rođena Hrvatska u ovim granicama,“ poručila je Jašić.
Govoreći o cijeni slobode, naglašeno je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17.000 žrtava – od kojih je 15.000 poznato poimence, dok je 2.000 ljudi nestalo i nikada nisu pronađeni. „Povijest nas uči dvije važne stvari: tko smo mi i tko su drugi. Antifašizam nije dogma – on je humanizam i temelj na kojem gradimo društvo u kojem je čovjek slobodan, a ljudska prava neupitna,“ poručeno je okupljenima.
Foto: Grad Pazin
Gradonačelnica je dodala kako su rujanske svečanosti prilika da se podsjetimo na trenutke kada je odlučeno o budućnosti Istre i da zajednički pošaljemo poruku kako je antifašizam, zapisan u Ustavu Republike Hrvatske, temelj našeg društva.
„Naša je zadaća prepoznavati obrasce u društvu – kako se gradi netrpeljivost i kako se širi govor mržnje. Fašizam ne dolazi samo kroz vlast, već i kroz šutnju, a najopasnija je šutnja građanske klase koja iz komocije zatvara oči pred nepravdom. Zato gradimo atmosferu dijaloga, međusobnog uvažavanja i hrabrosti da se zalažemo za ljudska prava,“ zaključila je gradonačelnica.
U sklopu rujanskih svečanosti najavljeno je i predavanje „Identitet i borba: Narodni preporod istarskih Hrvata“ koje će se održati u četvrtak, 11. rujna 2025. od 10 do 12 sati u Dvorani Istra, Spomen dom Pazin. Predavanja će održati Zvonimir Blatančić, Marija Jeromela, Kristijan Žgaljardić i Mariela Tomičić, a nakon njih predviđen je i blic povijesni kviz „Preporod u 10 pitanja“.
Istoga dana, u popodnevnom i večernjem programu, građani će moći sudjelovati na još dva događaja:
17:00 – Predstavljanje knjige „Rijeka ili smrt!“ autorice dr.sc. Tee Perinčić (Gradska knjižnica Pazin)
18:30 – Projekcija filma „Fiume O morte!“ (kino dvorana, Centar za kulturu i obrazovanje Pazin)
Ovim obilježavanjem Pazin se ne samo prisjeća svoje povijesti, već i potvrđuje trajnu vrijednost borbe protiv fašizma i ustrajnost na putu slobode, mira i demokracije.
Pula dobiva klub posvećen isključivo djevojčicama i ženskom nogometu. ŽNK Arena s radom kreće uoči nove natjecateljske sezone, a već u prvoj godini planira okupiti više od 80 igračica različitih uzrasta.
Mali sajam starina i starih zanata redovito okuplja zaljubljenike u tradicijsku baštinu, stare obrte i rukotvorine te predstavlja priliku za očuvanje i promociju vrijednih znanja koja su obilježila život na istarskom poluotoku.
Istarsko govedo, magarac, ovca i koza četiri su autohtone pasmine Istre, i sve su ugrožene. Kako bi se njihova populacija povećala, pokretali su se razni projekti i inicijative, poput gastronomske valorizacije mesa istarskog goveda i projekta posvajanja istarske koze.
Nakon niza izrazito vrućih dana, pred nama je vikend koji donosi promjenjivo vrijeme. Subota će biti sparna uz mogućnost grmljavinskih pljuskova, dok će nedjelja biti nešto ugodnija uz buru i malo niže temperature.
Obnova željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, dovršetak radova na D44, projekt Istarskog X i nova cestovna ulaganja bili su glavne teme sastanka ministra Olega Butkovića i istarskog župana Borisa Miletića u Puli.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te istarski župan Boris Miletić obišli su gradilište rekonstrukcije pulskog lukobrana, projekta vrijednog gotovo 27 milijuna eura koji bi trebao biti dovršen do ljeta iduće godine.
Dolaskom turista znatno raste opterećenje istarskog Centra 112. Samo od 1. do 15. srpnja zabilježena su 3.863 poziva, od kojih je 280 upućeno na stranom jeziku. Iz Civilne zaštite poručuju da su službe spremne za požare, vremenske ekstreme i druge moguće ugroze.
''Naš je cilj stvarati zajednicu u kojoj će svi imati jednake mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje, kretanje i dostojanstven život'', poručila je zamjenica župana Gordana Antić.
Grad Pula i trgovačko društvo Pula usluge i upravljanje završili su obnovu dječjih igrališta na 29 lokacija diljem grada. Zamijenjena su dotrajala igrala, uređene podloge, a ukupna vrijednost investicije iznosi 210 tisuća eura.
Najveći broj noćenja, već tradicionalno, ostvarili su gosti iz Njemačke s ukupno 274.935 noćenja. Slijede gosti iz Slovenije, Austrije, Italije te Hrvatske, pri čemu su domaći gosti ostvarili 4 % više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.