'NE' FAŠIZMU: U Pazinu održano sjećanje na Opći narodni ustanak u Istri
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
IstraIN
9 Rujan 2025 I 13:36
Foto: Grad Pazin
Pazin se danas prisjetio 9. rujna 1943. godine, dana kada je nakon kapitulacije Italije buknuo općenarodni ustanak u Istri.
Tim povodom delegacija Grada Pazina predvođena gradonačelnicom Suzanom Jašić, zajedno s predstavnicima Udruge antifašista, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, političkih stranaka, policije i javnih institucija, položila je vijenac na spomenik u Parku istarskih velikana. Uz minutu šutnje odana je počast svim poginulima u borbi protiv fašizma.
Predsjednik Udruge antifašista Pazin, Milan Antolović, podsjetio je prisutne na događaje koji su prethodili oslobođenju Pazina. Kapitulacijom Italije 8. rujna 1943., već je sljedeći dan buknuo ustanak – najprije u Marečićima i Višnjanu, pod vodstvom Joakima Rakovca i Jože Šurana. Na području Istre u tom trenutku djelovalo je više od 150 narodnooslobodilačkih odbora koji su spremno dočekali pad talijanske vlasti.
Unatoč pokušajima talijanske komunističke partije da spriječi ustanak, Istra je u roku od deset dana oslobođena, osim Pule, Fažane i nekolicine uporišta. U narodu je vladalo opće oduševljenje, stvorene su pretpostavke za donošenje povijesnih Pazinskih odluka 13. rujna 1943., kojima su prekinute sve pravne veze s Kraljevinom Italijom i donesene ključne odluke o sjedinjenju Istre s Maticom hrvatskom.
Dio delegacije nakon Parka istarskih velikana uputio se u Marečiće gdje je položen vijenac na lokalni spomenik – mjestu koje je imalo posebno važnu ulogu u rujanskim događanjima. Milan Antolović i Mario Marečić tom su prilikom prisutne podsjetili na ulogu Marečića u ustanku.
Gradonačelnica Suzana Jašić u svom je obraćanju istaknula da je borba Istrijana bila borba protiv nacizma i fašizma te borba za pravo da se Istra priključi Hrvatskoj unutar njenih avnojskih granica. „Domovinski rat potvrdio je upravo te granice. Rujanski ustanak i Pazinske odluke naš su utemeljiteljski mit – trenutak kada je rođena Hrvatska u ovim granicama,“ poručila je Jašić.
Govoreći o cijeni slobode, naglašeno je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17.000 žrtava – od kojih je 15.000 poznato poimence, dok je 2.000 ljudi nestalo i nikada nisu pronađeni. „Povijest nas uči dvije važne stvari: tko smo mi i tko su drugi. Antifašizam nije dogma – on je humanizam i temelj na kojem gradimo društvo u kojem je čovjek slobodan, a ljudska prava neupitna,“ poručeno je okupljenima.
Foto: Grad Pazin
Gradonačelnica je dodala kako su rujanske svečanosti prilika da se podsjetimo na trenutke kada je odlučeno o budućnosti Istre i da zajednički pošaljemo poruku kako je antifašizam, zapisan u Ustavu Republike Hrvatske, temelj našeg društva.
„Naša je zadaća prepoznavati obrasce u društvu – kako se gradi netrpeljivost i kako se širi govor mržnje. Fašizam ne dolazi samo kroz vlast, već i kroz šutnju, a najopasnija je šutnja građanske klase koja iz komocije zatvara oči pred nepravdom. Zato gradimo atmosferu dijaloga, međusobnog uvažavanja i hrabrosti da se zalažemo za ljudska prava,“ zaključila je gradonačelnica.
U sklopu rujanskih svečanosti najavljeno je i predavanje „Identitet i borba: Narodni preporod istarskih Hrvata“ koje će se održati u četvrtak, 11. rujna 2025. od 10 do 12 sati u Dvorani Istra, Spomen dom Pazin. Predavanja će održati Zvonimir Blatančić, Marija Jeromela, Kristijan Žgaljardić i Mariela Tomičić, a nakon njih predviđen je i blic povijesni kviz „Preporod u 10 pitanja“.
Istoga dana, u popodnevnom i večernjem programu, građani će moći sudjelovati na još dva događaja:
17:00 – Predstavljanje knjige „Rijeka ili smrt!“ autorice dr.sc. Tee Perinčić (Gradska knjižnica Pazin)
18:30 – Projekcija filma „Fiume O morte!“ (kino dvorana, Centar za kulturu i obrazovanje Pazin)
Ovim obilježavanjem Pazin se ne samo prisjeća svoje povijesti, već i potvrđuje trajnu vrijednost borbe protiv fašizma i ustrajnost na putu slobode, mira i demokracije.
Mladi sportaši iz Pule predstavljat će Hrvatsku na Međunarodnoj završnici 30. Sportskih igara mladih u Splitu. Među 1.224 sudionika iz šest zemalja nastupit će MNK Futsal Pula, Arena Pula i ekipa Mile, a završnicu će obilježiti i dolazak brojnih svjetskih sportskih zvijezda.
Barbanska tradicija očito ima svoje nasljednike. Na 2. Dječjoj Trci na prstenac sudjelovalo je 25 mladih natjecatelja u dvije dobne kategorije, a pobjede su odnijeli Ani Uravić i Leo Bužleta.
Umag nastavlja ulaganja u uređenje javnih prostora, od gradske rive i Parka Humagum do novih šetnica prema naseljima. Umaška promenada trebala bi povezati prostor od Parka Umaga sve do Savudrije, dok je početkom godine morskom šetnicom povezana Moela sa starogradskom jezgrom.
Bez položenog vozačkog ispita i s promilom alkohola 19-godišnji Slovenac vozio je Premanturom. Policija ga je zaustavila usred noći, uhitila, a avantura za volanom na kraju će ga stajati 1.670 eura.
Nakon velikih požara koji su ponovno pokazali koliko se vatra brzo može približiti kućama, Dino Kozlevac upozorio je da je uz snažno vatrogastvo ključna prevencija – od protupožarnih pojaseva do čišćenja zapuštenih parcela.
Ovogodišnja Dječja gradska kolonija u Rovinju privedena je kraju nakon dva mjeseca aktivnosti tijekom kojih je, kroz četiri turnusa, sudjelovalo više od 175 djece. U program su bila uključena i djeca s posebnim potrebama.
Labin danas slavi svoj dan, u znak sjećanja na 17. kolovoza 1341. godine, kada je donesen prvi poznati Gradski statut. Dokument star 685 godina svjedoči o dugoj tradiciji gradske samouprave i bogatoj povijesti Labina.
Nakon dugotrajnog toplinskog vala i suše stiže promjena vremena. Već danas očekuju se grmljavinski pljuskovi, a navečer prolazak hladne fronte. Za riječku regiju izdano je narančasto upozorenje.
Prikupljeni odgovori poslužit će za stvaranje baze podataka koja bi trebala pružiti bolji uvid u navike i želje korisnika Šijanske šume. Dobiveni podaci potom će poslužiti kao jedna od smjernica za buduće ciljano upravljanje ovim prostorom.
Dok kupači na površini možda ne primjećuju veliku razliku, podmorje Mediterana prolazi kroz ubrzanu transformaciju. Zagrijavanje mora pogoduje širenju tropskih vrsta, a neke od njih već su pronašle novi dom i u Jadranu.
Europska unija ubrzava pripreme za digitalni euro i uvođenje paneuropskog sustava plaćanja u inozemstvu, s ciljem smanjenja ovisnosti o američkim kartičnim mrežama i jačanja monetarne suverenosti.
Krajem srpnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su 62.064 nezaposlene osobe. To je čak 15,2 posto manje nego prije godinu dana, no u odnosu na lipanj nezaposlenost je porasla za 4,4 posto. Istodobno poslodavci trenutačno traže više od 13 tisuća radnika.