Mali festival baštine u Puli: predavanje Aleksandre Golojka o glazbenoj ostavštini Istre i njenim autorima
Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje djeluje na području Istre te okuplja glazbenike istraživače i istinske štovatelje istarskih kompozitora i istarske ozbiljne/klasične glazbe, o kojoj se još uvijek premalo zna.
Popodnevni program Malog festivala baštine u srijedu, 1. listopada 2025. posvećen je temi glazbe. Ovom prigodom u dvorani Središnje knjižnice Aleksandra Golojka, predsjednica Udruge za očuvanje spomena na istarske skladatelje, održat će predavanje Glazbena ostavština Istre i njeni autori.
Je li batina stvarno "izašla iz raja" – ili su je neki roditelji primjenjivali iz straha i neznanja? Ili je pak batina iz raja izašla jer joj tamo nije mjesto?
06:45Prije 216 d29.04.2025
Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje djeluje na području Istre te okuplja glazbenike istraživače i istinske štovatelje istarskih kompozitora i istarske ozbiljne/klasične glazbe, o kojoj se još uvijek premalo zna. Promicanje i unapređenje glazbene kulture putem očuvanja spomena na istarske skladatelje okosnica je njenog djelovanja, a započela je s radom 11. prosinca 2014. godine, na dan rođenja Matka Brajše Rašana, autora istarske himne.
Udruga organizira godišnje manifestacije kao što su Milottijevi dani/ Le Giornate di Nello Milotti, Zlatić za vajk / Zlatić zauvijek/ Zlatić per sempre , Brajša i mi / Brajša tra noi, Manje poznata glazbena prošlost Istre te druge slične manifestacije posvećene životu i djelima istarskih skladatelja (110. obljetnica rođenja skladatelja Luigia Dallapiccole, koncert posvećen A. Smaregli), a članovi Udruge brinu i o prikupljanju i digitalizaciji notnih spisa te ostavštini spomenutih skladatelja.
U ponedjeljak, 28. travnja 2025. u 18 sati u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula Tina Filipović održat će predavanje Čuvari revolucije: uloga partizanskih boraca u oblikovanju poslijeratnog društva.
Mudrost dolazi s godinama, a zdravlje brigom o sebi - poručuju organizatori.
14:08Prije 239 d06.04.2025
Svojim aktivnostima želi potaknuti glazbenike, učenike glazbenih škola da izvode istarske skladatelje, a glazbene institucije da njeguju i promoviraju vlastito kulturno naslijeđe. Da bi se sve to omogućilo, važno je pronaći zaboravljene skladatelje, skladbe, pohraniti i učiniti dostupnim građu koja nije u opticaju.
Aleksandra Golojka rođena je u Puli i živi u Rovinju. Studij klavira započela je s prof. E. Sivilotti u Rovinju i nastavila u Puli s prof. N. Duraković. Diplomira klavir na Državnom konzervatoriju u Adriji (Italija) kod prof. A. Tassa, a naknadno i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. J. Zlatara.
Nastupa solistički i u različitim komornim sastavima. Pohađala je majstorske tečajeve kod Bogina, Horak, Shenga i Indjića. Od 1993. do 1999. predavala je glasovir pri OGŠ Slavka Zlatića u Poreču, i bila voditeljica. Od 2000. korepetitor je i predaje klavir u GŠ I. M. Ronjgova u Puli. Snimala dva CD-a.te i za HRT.
Angažirana je u očuvanju i promicanju hrvatskog i istarskog kulturnog naslijeđa. Od 2011. do 2016. predsjednica je pulskog ogranka HDGU. Od 2023. predsjednica je Udruge za očuvanje spomena na istarske skladatelje čiji je dugogodišnji član, kao i Smaregliane. Od 2015. godine ističe se u istraživanju, transkripciji rukopisa i interpretaciji glazbenih skladbi piranskog grofa Stefana Rote (1824. - 1916.).
Eseji su joj objavljeni u zborniku Acta Bullearum III, Vrata Jadrana: Savudrija i pripadajući teritorij u doba Mletačke Republike, e-zborniku radova Muzika: zvuk, logos, odgoj i obrazovanje, terapija, s 9. znanstveno-stručnog skupa "Iz istarske glazbene riznice".
Umjetnička je voditeljica ciklusa edukativnih koncerata za mlade Glazbeni poučak koji se već šesnaest godina održavaju u raznim gradovima Istre. Održala je predavanja na poziv Agencije za odgoj i obrazovanje te sudjelovala na znanstvenim skupovima na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Voditeljica je vijeća klavirista za Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju.
U EU-u 30 do 50 posto svih žrtava su maloljetnici, a ozljede često dovode do trajnog invaliditeta – amputiranih prstiju, raznesene šake, oštećenog vida ili trajne sljepoće.
O ovogodišnjoj sajamskoj temi Nemiri, na okruglom stolu koji je vodio Aljoša Pužar, govorili su i astronom i futurolog Korado Korlević te povjesničarka umjetnosti i teoretičarka Leonida Kovač.
Ovogodišnji slogan i tema Svjetskog dana AIDS-a „Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS“ naglašavaju potrebu za kontinuiranom političkom voljom, međunarodnom suradnjom te pristupima utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se HIV/AIDS okončao do 2030. godine.
Porečka policija uhitila je 49-godišnjeg vozača koji je kod Šušnjića vozio unatoč oduzetoj vozačkoj dozvoli, a sud mu je izrekao novčanu kaznu od 1.800 eura.
Proteklog vikenda u porečkoj dvorani Žatika održano je 34. Pojedinačno i ekipno prvenstvo Hrvatske u ritmičkoj gimnastici, na kojem su gimnastičarke KREG Galatea ostvarile zapažene rezultate.
Novim zakonom uvodi se još jedna promjena. Nad iznajmljivačima koji izbjegavaju plaćati turističku pristojbu, lokalne turističke zajednice moći će - bez državne intervencije - pokretati ovrhe, odnosno prisilne naplate.
Osnovni cilj projekta je socijalizacija štićenika i učenika. Štićenici se vesele druženju i osjećaju korisno, dok učenici razvijaju volonterski duh i empatiju. Sve aktivnosti provodimo dobrovoljno, bez prisile, a uključeni učenici mogu birati kada i koliko žele sudjelovati.
Grad Pula najavio je najveću dosadašnju akciju besplatnog prikupljanja glomaznog otpada, u sklopu koje će tijekom prosinca na 52 lokacije biti postavljeni rolo-kontejneri kako bi se građanima omogućilo jednostavno i kontrolirano odlaganje većih predmeta.
Kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore bili su ukupan broj komentara, odnos broja pozitivnih i negativnih komentara te kvaliteta samih komentara.
U 74. godini života preminuo je Ludvik Slana, dugogodišnji djelatnik HRT – Radio Pule i jedan od najprepoznatljivijih glasova istarskog radijskog etera.
Još od ranije, rekao je fizioterapeut Goran Cvetojević, muči ih više problema, među kojima je istaknuo da Uprava Komore krši zakona zbog čega mnogi navodno nisu ni mogli dobiti licencu, što samim time znači i manju plaću.