TUŽNA OBLJETNICA Na današnji je dan tragično stradao novinar Davor Šišović

Prije točno dvije godine, 14. listopada 2023. godine, policija je priopćila da se "muškarac između 10 i 11 sati kretao pješice željezničkom prugom te je na njega, u tunelu Hum, udario vlak koji prometuje na relaciji Pula – Lupoglav".

Radilo se o novinaru, publicistu i književnom kritičaru, Davoru Šišoviću.

Rođen je u Pazinu 3. veljače 1965. godine, a Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, gdje je nastavio školovanje u Centru odgoja i usmjerenog obrazovanja „Otokar Keršovani“ (danas Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile).

Maturirao je 1983. i stekao zvanje informatičara. Kao srednjoškolac počinje objavljivati u školskom listu Stvarnost, a u istom razdoblju na poticaj pazinskog novinara Istoka Petovića počinje pisati vijesti iz Pazina za Večernji list.

Nakon srednje škole upisuje Fakultet političkih nauka u Zagrebu na kojem apsolvira 1987. Za vrijeme studija priključuje se redakciji Studentskog lista, a istovremeno piše za neka izdanja kuće Vjesnik, ponajprije za Vikend u kojem objavljuje teme iz graničnih područja znanosti, primjerice, o templarima, masonima i tomu sličnom, pokazujući zanimanje za fantastiku kojoj će se kasnije strastveno posvetiti.

Povratkom u Istru, 1987., postaje dopisnik Radio Pule iz Pazina. Kao radijski novinar pokreće popularnu emisiju „Selo moje malo“ predstavljajući slušateljima gotovo sve aspekte zavičajne tradicije.

Posjetivši s mikrofonom u ruci mnoga sela u svim krajevima Istre prikupio je obilje informacija koje su obogatile njegovo znanje o Poluotoku i spoznaje o istarskoj pučkoj tradiciji i kulturi općenito, koje je predstavljao slušateljima.

Početkom 1990-ih surađuje s Nedjeljnom Dalmacijom u kojoj objavljuje zapažene političke komentare koji ga etabliraju kao jednog od najboljih političkih novinara u Istri.

Foto: Istrapedia

Na poziv Željka Žmaka, glavnog urednika Glasa Istre, zapošljava se 1994. u tom istarskom dnevniku. Ubrzo se afirmirao se kao vrhunski novinar izuzeto cijenjen u širokom krugu čitatelja.

Bavio se vrlo širokom tematikom, a uz dopisničko, dnevno izvještavanje, bio je uvaženi književni kritičar, promotor književnosti i enogastronomije. Bavio se i poljoprivrednim temama, zavičajnom poviješću i tradicijom, koje su za njega bile nepresušno vrlo novih saznanja.

Sredinom 2020., nezadovoljan novim uvjetima i odnosom urednika, odlazi iz Glasa Istre te krajem iste godine otvara obrt i pokreće informativne mrežne stranice bookaleta.com („portal za kulturu stola u Istri“) nastavljajući pratiti i promovirati istarsku enogastronomiju, tradiciju i inovacije.

Bio je organizator brojnih kulturnih, gastronomskih i raznih drugih događanja, uvijek nastojeći afirmirati zavičajne vrijednosti, ne samo kao zanimljivo štivo, već i stvarne činjenice kao što su istarski pršut, pazinski cukerančić i istarska kobasica, čijoj je zaštiti također dao svoj doprinos.

Sa skupinom istomišljenika 1997. pokreće Jules Verne Club s ciljem promocije Pazina kao mjesta radnje u Verneovom romanu Mathias Sandorf. Iz Jules Verne Cluba razvila se udruga za promicanje znanstvene fantastike, fantastike, mitologije i alternativnih znanosti Alabus.

Foto: Istrapedia

Osim održavanju Danâ Julesa Vernea, Šišović je davao ogroman doprinos Istrakonu, pazinskoj konvenciji znanstvene fantastike i fantasyja. Bio je i začetnik Festivala fantastične književnosti te prvi i najdugovječniji urednik godišnjih zbirki kratkih SF&F priča, koje je uređivao petnaestak godina.

Zahvaljujući njegovim nastojanjima i sustavnoj promociji Jure Grando, legendarni štrigun (vampir) iz Kringe, danas je dio opće kulture. I sam je pisao znanstvenu fantastiku pa je za priču „Zavarivači“ dobio hrvatsku nagradu Sfera za najbolju kratku SF priču u 2014.

Bio je i urednik SF edicije nakladnika Zoro, član uredništva godišnjaka-kalendara Jurina i Franina te autor teksta monografije Istarski pršut (2021.). Pisao je razne književne prikaze, vodio književne tribine, sudjelovao na mnogim hrvatskim, regionalnim i europskim SF konvencijama i književnim festivalima, a bio je i poznat kao zaljubljenik u kvizove s kojih se rijetko vraćao praznih ruku.

Zahvaljujući njegovom zalaganju, Pazin danas ima Ulicu Julesa Vernea i Kuću za pisce / Hižu od besid namijenjenu autorima koji stvaraju boraveći u njoj, a Pazin je postao članom međunarodne Udruge gradova književnosti.