Prije više od 3.000 godina plovio je uz obalu Istre: Nevjerojatna priča o brodu pronađenom kod Umaga!
Na samo dva metra dubine, stotinjak metara od obale Zambratije, pronađeni su ostaci najstarijeg poznatog šivanog broda na Mediteranu. Dok se njegova replika može razgledati u Umagu, originalni ostaci čuvaju se u Francuskoj, a njihov povratak u Pulu očekuje se 2028. godine.
Prije više od tri tisuće godina, kada su obalama Istre plovili prvi vješti pomorci, na području današnje Zambratije nastao je brod koji će mnogo stoljeća kasnije postati jedno od najvažnijih podvodnih arheoloških otkrića na Mediteranu.
Riječ je o brodu Zambratija, najstarijem dosad poznatom primjeru potpuno šivanog drvenog broda na Sredozemlju, čija se starost procjenjuje na razdoblje između 1120. i 930. godine prije Krista.
Njegova priča prva je tema novog serijala Grada Umaga „Što sve Umag skriva ispod površine“, kojim se javnosti žele približiti vrijedna arheološka i povijesna otkrića s umaškog područja.
Kako pojašnjavaju iz Grada Umaga, u suradnji s Biljanom Bojić, vršiteljicom dužnosti ravnateljice Muzeja grada Umaga, riječ je o iznimnom svjedočanstvu brodograđevnog znanja stanovnika Istre u kasnom brončanom dobu.
Upravo se u umaškom muzeju danas može razgledati replika broda, uz izložbu koja otkriva kako se gradio, od kojih je vrsta drva izrađen te koje su tehnike i alati korišteni prije više od tri tisućljeća.
Posebno je zanimljiva priča o samom otkriću.
Foto: Grad Umag
Ostaci broda nalazili su se pod tankim slojem pijeska, na dubini od približno dva metra, svega stotinjak metara od obale Zambratije.
Za neobične drvene daske na morskom dnu godinama je znao lokalni ribar, koji je o njima obavijestio poznanika, a informacija je potom stigla do arheologa.
Prisutnost brodskih ostataka prijavljena je Arheološkom muzeju Istre 2008. godine. Slijedila su istraživanja tijekom kojih je potvrđeno da nije riječ o običnim ostacima drvene konstrukcije, nego o prapovijesnom plovilu iznimne povijesne vrijednosti.
Foto: Grad Umag
U međunarodnim istraživanjima sudjelovali su arheolozi predvođeni dr. sc. Idom Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre, uz Marka Uhača iz Konzervatorskog odjela u Puli i dr. Giuliju Boetto iz francuskog Centra Camille Jullian.
Otkriće je omogućilo detaljnije proučavanje sjevernojadranske tradicije šivanja brodova, odnosno posebne tehnike povezivanja drvenih dijelova brodskog trupa.
Za razliku od načina gradnje koji se danas najčešće povezuje s drvenim brodovima, dijelovi oplate Zambratije bili su povezani sustavom šavova i vezova, uz složena rješenja koja su omogućavala nepropusnost trupa.
Brod dug deset metara mogao je imati čak 12 veslača
Prema procjenama stručnjaka, brod je izvorno bio dug približno deset metara, a vjeruje se da ga je moglo pokretati 12 veslača.
Nije imao jarbol te je bio namijenjen priobalnoj plovidbi. Pretpostavlja se da je služio za prijevoz ljudi ili robe, dok njegova točna namjena nije sa sigurnošću utvrđena.
Posebnost broda nije samo njegova starost, nego i tehnološka razina izrade.
Arheologinja Ida Koncani Uhač opisala ga je kao iznimno tehnološko dostignuće svojega vremena, usporedivo s najsuvremenijim dostignućima današnjice.
Znanje potrebno za takvu gradnju prenosilo se iskustvom i među generacijama, mnogo prije razvoja suvremenih brodograđevnih postupaka.
Očuvani dio brodske konstrukcije dug je približno 6,7 metara i širok 1,6 metara, što znanstvenicima pruža vrijedan uvid u način gradnje i pomorski život stanovnika prapovijesne Istre.
Original se čuva u Francuskoj, povratak u Pulu očekuje se 2028. godine
Nakon dugogodišnjih istraživanja, originalni ostaci broda izvađeni su iz mora 2023. godine.
U rujnu 2025. drveni dijelovi prevezeni su u francuski Grenoble, u specijalizirani laboratorij ARC-Nucléart, gdje prolaze zahtjevan postupak konzervacije i stabilizacije.
Riječ je o složenom procesu kojim se nastoji spriječiti propadanje drva nakon višestoljetnog boravka u morskom okolišu.
Prema trenutačnim planovima, ostaci bi se u Pulu trebali vratiti 2028. godine, nakon završetka konzervatorskih radova.
Planirano je da brod Zambratija postane dio budućeg muzejskog paviljona Arheološkog muzeja Istre, posvećenog vrijednoj podvodnoj arheološkoj baštini.
Do tada svi zainteresirani priču o ovom iznimnom otkriću mogu upoznati u Muzeju grada Umaga, gdje je izložena replika broda s informacijama o njegovoj povijesti i načinu gradnje.
Brod Zambratija tako ostaje jedan od najvrjednijih dokaza da je Istra još prije više od tri tisuće godina bila prostor razvijenog pomorskog znanja i brodograđevne tradicije.
Hrvatska priprema nova pravila za ovjeru javnih isprava koje se koriste u inozemstvu, a najavljeno je i ubrzavanje pojedinih ovršnih postupaka. Ministarstvo pravosuđa predstavilo je zakonske izmjene kojima se stvaraju uvjeti za elektronički Apostille.
Rasprava o Komunalnom servisu na izvanrednoj sjednici Rovinjskog vijeća počela je napeto: vijećnica Blažina govorila je o poslovanju tvrtke, a predsjednica Tea Batel upozoravala je da se drži točke o opozivu članova Nadzornog odbora.
Sergej Banović nakon gotovo deset godina napušta trenerski sustav NK Istre 1961. U klubu će ostati još tri mjeseca, tijekom kojih će iskustvo stjecati uz trenera prve momčadi Javiera Cabella i njegov stožer.
Promotivni film sjeverozapadne Istre „Where is my cat“, u kojem se pojavljuje i Baby Lasagna, osvojio je tri priznanja na filmskim festivalima u Hrvatskoj i Italiji. Neobična priča o izgubljenoj plišanoj mački predstavila je ljepote sedam istarskih destinacija.
Na samo dva metra dubine, stotinjak metara od obale Zambratije, pronađeni su ostaci najstarijeg poznatog šivanog broda na Mediteranu. Dok se njegova replika može razgledati u Umagu, originalni ostaci čuvaju se u Francuskoj, a njihov povratak u Pulu očekuje se 2028. godine.
Vlada je odlučila nastaviti subvencioniranje cijene toplinske energije za kućanstva do 31. ožujka 2027. godine. Potpora će se izravno iskazivati na mjesečnim računima korisnika toplinskih sustava, a njezin iznos ovisit će o vrsti sustava i propisanim tarifama.
Šest dana, 110 kilometara i ruksak težak oko 25 kilograma. Planinar Željko Bockovac večeras će u pulskom Rojcu otkriti kako je samostalno prošao zahtjevnu stazu na Grenlandu te se suočio s nepredvidivim vremenom i izazovima boravka u divljini. Ulaz je slobodan.
Maturanti Strukovne škole Eugena Kumičiča u Rovinju posjetili su gradonačelnika Emila Nimčevića i iz prve ruke doznali kako funkcionira gradska uprava. Najviše su ih zanimali obrazovni i sportski projekti te planovi za budućnost Rovinja.
Nakon što je sredinom rujna na području Općine Pićan zabilježena provala usred bijela dana, mještani su ponovno upozoreni na opasnost. Ovoga puta riječ je o pokušaju provale, a stanovnike se poziva na dodatan oprez i međusobnu solidarnost.
Istarski srednjoškolci ponovno će odmjeriti znanje o svom zavičaju! Drugo izdanje kviza IQ Istr(i)aQuiz održat će se 24. studenoga u Novigradu, gdje će se osam školskih ekipa natjecati u poznavanju istarske povijesti, kulture, sporta i drugih zanimljivosti.
Zaklada Istra otvorila je drugi krug natječaja „Mali projekti za bolje sutra“, vrijedan 15.000 eura. Udruge, ustanove i mjesni odbori iz 18 istarskih gradova i općina mogu dobiti do 5.000 eura za projekte očuvanja tradicije i razvoja lokalne zajednice.
Pri odabiru kandidata vrednovat će se uspjeh tijekom školovanja, deficitarnost zanimanja, socijalni kriteriji, sudjelovanje roditelja u Domovinskom ratu, sportski rezultati te posebna postignuća i volonterski rad.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo je 31.885 eura za opremanje osnovnoškolskih knjižnica u Istarskoj županiji. Novac je raspoređen među 48 škola i ustanova, a pojedinačni iznosi kreću se od 260 do 1.890 eura.