Kakva je situacija s prehranom učenika u osnovnim školama? Koliko ona doprinosi zdravlju i prevenciji prekomjerne težine kod učenika? Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana hrane, tek oko 20 posto škola svakodnevno nudi voće i povrće.
Iako postoje pomaci u prehrani u osnovnim školama, još uvijek ima mnogo prostora za napredak, ističe nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja Ivana Šimić.
Rezultati iz 2019. i 2023. godine pokazuju da voća i povrća i dalje nema dovoljno.
''Još uvijek to nije na razini preporuka i smjernica, koje nalažu da djeca svaki dan trebaju imati voće i povrće. Samo 22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće, što znači da tek svaka peta škola to omogućava.
Također, problem predstavlja i ponuda sokova. Sokove nudi oko 65 posto škola, što nije u skladu s našim preporukama. Osim toga, škole ističu infrastrukturne izazove i nedostatak stručnog kadra, no bilježimo i pozitivan trend smanjenja dodavanja šećera u napitke'', objasnila je Šimić.
Najveća odgovornost je na školskim kuharima koji slažu jelovnike. Stoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo pruža podršku u stručnoj izradi jelovnika.
Edukacije će se provoditi kao pilot-projekt, a djelatnike mogu prijaviti osnivači škola ili ravnatelji.
U projektu sudjeluje i UNICEF, čija programska voditeljica Đurđica Ivković upozorava na problem nejednakih uvjeta u školama.
''Djeca u područnim školama često nemaju istu kvalitetu prehrane kao djeca u matičnim školama. Postoje županije i mjesta bez školskih kuhinja, pa prehrana u tim školama ovisi o vanjskim dobavljačima. Smatramo da je potrebno uvesti jasnije standarde i u takvim slučajevima'', upozorila je Ivković.
Stručnjaci se slažu da u proces treba uključiti predstavnike različitih struka, a djeci omogućiti dovoljno šaren, zanimljiv i ukusan obrok, za koji je potreban samo malo truda i mašte.