ZABRINJAVAJUĆA STATISTIKA „Broj malignih bolesti raste – prevencija nam može spasiti život“, poručuje dr. Budisavljević
Broj malignih bolesti u Istri i Hrvatskoj iz godine u godinu raste, a prema riječima dr. prim. Anuške Budisavljević, dio rizika možemo značajno smanjiti zdravijim navikama i redovitim preventivnim pregledima, koji često odlučuju o tome hoće li se bolest otkriti u fazi kada je potpuno izlječiva.
U Općoj bolnici Pula predstavljen je projekt tzv. ledenih kapa, nove metode koja pacijentima na kemoterapiji može smanjiti ili potpuno spriječiti gubitak kose.
Ova metoda, prvi put dostupna u pulskoj bolnici, predstavlja važan iskorak u psihološkoj i medicinskoj potpori onkološkim bolesnicima.
Pročelnica Službe za internu medicinu, dr. prim. Anuška Budisavljević, detaljno je objasnila kako funkcija ledenih kapa utječe na kvalitetu života pacijenata, ali i širu sliku porasta malignih bolesti u Istri i Hrvatskoj.
Dr. Budisavljević je posebno naglasila koliko je gubitak kose emocionalno zahtjevan za oboljele. „Gubitak kose je nešto što za naše pacijente vrlo često predstavlja jedan dosta stresni događaj. Razlog tome je što s gubitkom kose informacija o bolesti, koju inače čovjek želi dijeliti samo s onima koji su mu najbliži, odjednom postaje javna.“
Istaknula je kako se bolnica odlučila uvesti ovu metodu čim se otvorila mogućnost nabave uređaja. „Kada smo saznali za postojanje tog aparata, u kolokvijalnom ga zovemo ledene kape, došli smo na ideju da ga počnemo koristiti u našoj kliničkoj praksi.
Obratili smo se potencijalnim donatorima i Istarska županija je to obje ručke prihvatila i financirala.“
Uređaj je instaliran, osoblje educirano, a prve pacijentice već koriste tretman. Prema riječima liječnice, do sada su rezultati vrlo ohrabrujući. Pacijent nosi kapu koja kroz unutarnje kanale propušta ledenu tekućinu.
Foto: Istarska županija
„Te kape lede vlasište i rade vazokonstrikciju krvnih žila, pa kemoterapija ne može ići tim krvnim žilama i posljedično ne može oštetiti korijen dlake.“
O učinkovitosti metode rekla je. „To nije 100% učinkovita metoda. Ovisi o kemoterapijskom protokolu i o tome koliko netko ima gustu ili rijetku kosu. Nije nešto što je jednostavno, jer te ledene kape i lede glavu – ponekad i dva sata.“
Ipak, motivacija pacijenata igra veliku ulogu. „Neko tko je vrlo motiviran da ne izgubi kosu lakše će podnijeti nelagodu.“ Usluga je sada standardni dio terapije u bolnici i za pacijente je besplatna.
Broj malignih bolesti u porastu
Dr. Budisavljević gostujući na Rovinj FM-u istaknula je i zabrinjavajući trend. „Prije smo bili na 120 novootkrivenih slučajeva raka dojke godišnje, a prošle godine bilo ih je 160.
Rak dojke, rak pluća, rak debelog crijeva – svi brojevi rastu iz godine u godinu.“
Razlozi su višestruki – od starenja populacije do suvremenog načina života. „Smatra se da i način života koji vodimo, gdje više sjedimo, isto doprinosi većoj incidenciji malignih bolesti. Fizička aktivnost, tjelesna težina, ne jesti procesuiranu hranu, ne pušit, ne pit alkohol – sve su to mjere koje smanjuju rizik.“
Dodaje i utjecaj okolišnih čimbenika poput UV zračenja, zagađenja zraka i mogućih pesticida u hrani.
Liječnica naglašava važnost ranog otkrivanja raka. „Treba imati na umu da screening mamografije nisu pregledi koji onemogućavaju nastanak raka. To su pregledi koji omogućavaju da ga nađemo u tako ranoj fazi kada je on izliječiv.“
Anuška Budisavljević
Odaziv žena u Istri na mamografiju je iznad državnog prosjeka. „U Istri je odaziv 60-70%. Mogao bi biti veći, ali je relativno dobar.“ Međutim, situacija s muškarcima i pregledima debelog crijeva je slabija. „Analiza stolice na okultno krvarenje i PSA nisu tako dobro prihvaćeni. Treba puno raditi na edukaciji.“
Posebnu važnost daje cijepljenju protiv HPV-a. „To je jedno od cijepljenja koje može potencijalno spasiti glavu. Smanjuje rizik HPV infekcije i posljedično nastanka karcinoma cerviksa.“
Dr. Budisavljević poručuje da zdravlje u velikoj mjeri ovisi o našim izborima. „Treba se držati situacija koje možemo kontrolirati. Preventivni pregledi i zdrave životne navike mogu nam spasiti život.“
Rovinjski nogometaš Gabriel Debeljuh nastavlja nizati velike uspjehe u svojoj karijeri. S Kauno Žalgirisom osvojio je naslov prvaka Litve, a upravo je on bio jedan od ključnih igrača u odlučujućoj utakmici, postigavši dva pogotka u pobjedi 4:1 protiv Hegelmanna.
Nakon što je s 1,26 promila alkohola u krvi skrivio prometnu nesreću u Poreču, 21-godišnjak je izgubio živce i počeo divljati na benzinskoj postaji. Glasno je psovao, skakao po vlastitom automobilu i nogom oštetio nekoliko stupića, a sada mu prijete visoke kazne.
Grad Pula nastavlja s ozelenjivanjem autobusnih stajališta, a tijekom listopada zelenilom su obogaćene još tri postojeće nadstrešnice. Cilj projekta je ublažavanje posljedica klimatskih promjena, smanjenje zagrijavanja urbanih površina i stvaranje ugodnijih uvjeta za putnike.
Isplata mirovina za listopad počinje u petak, 6. studenoga, objavio je HZMO. Umirovljenike u prosincu očekuje i godišnji dodatak, a njegov iznos ovisit će o godinama mirovinskog staža. Donosimo detalje o isplati i iznosima koje korisnici mogu očekivati.
Pazinski studenti odsad mogu računati na stipendije od 200 eura mjesečno, a učenici na 120 eura. Grad je nabavio i vatrogasne autoljestve vrijedne više od 160 tisuća eura, dok će ovogodišnji Advent donijeti novu lokaciju, ali i jednu promjenu koja se neće svima svidjeti.
Učenici Srednje strukovne škole Eugen Kumičić u Rovinju spojili su tradicionalne tehnike crtanja sa suvremenim alatima umjetne inteligencije, a rezultat su jedinstveni grafički radovi koji su izloženi u prostorima škole.
Posebno se istaknula istraživanjima povezanosti životnog okoliša, svakodnevnih navika i zdravlja, pridonoseći boljem razumijevanju načina na koje okruženje u kojem živimo utječe na naše zdravlje i kvalitetu života.
Grijanje na drva za mnoga je istarska kućanstva i dalje važan način zagrijavanja doma, no cijene ogrjeva sve su veći izazov. Dok su cijene prema cjeniku Hrvatskih šuma znatno niže, na privatnom tržištu u Istri metar drva najčešće stoji između 80 i 85 eura, a ponegdje doseže i 100 eura.
Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najvećih porasta prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, rast je iznosio 9,3 posto, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 posto, čime se Hrvatska našla na četvrtom mjestu među članicama EU-a.
Nakon povećanja minimalne studentske satnice provjerili smo koliko studenti doista zarađuju i troše. Dvoje studenata iz Rijeke otkrilo nam je kako usklađuju posao i fakultet te zašto im, unatoč vlastitoj zaradi, financijska pomoć roditelja i dalje ostaje neophodna.
Dani otvorenih vrata agroturizama Istre već 16 godina promoviraju ruralni prostor, lokalnu proizvodnju i tradicionalnu gastronomiju, podsjećajući na važnost očuvanja istarskih običaja i recepata koji se prenose generacijama.
Iz Općine napominju kako roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Barban ili Osnovnu školu Barban ne trebaju poduzimati dodatne korake niti provjeravati popis.
Može li način na koji oblikujemo javne prostore utjecati na sudjelovanje građana u društvenom životu? Upravo to pitanje otvara međunarodna izložba „Nesavršeni plenumi”, kojom u srijedu, 4. studenoga, u Puli počinju ovogodišnji Dani arhitekture u Istri.